'Proces odabira najboljeg rješenja za novi stadion u zagrebačkom Maksimiru trebalo je voditi na drugačiji način. Sada doista ne znam na koji se način misli poništiti natječaj vođen po pravilima javne nabave', komentirala je za tportal splitska arhitektica i donedavna predsjednica Društva arhitekata Splita Daša Gazde.

O temi stadiona Maksimir i o pobjedničkom rješenju u HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljali su zamjenik predsjednika Grupacije arhitektonskih i inženjerskih djelatnosti HGK Tihomil Matković, prof.dr.sc. Krunoslav Šmit s Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta, arhitekt Otto Barić i Toma Plejić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata i ocjenjivačkog suda za novi stadion.

'Ovo je spektakularan trenutak, arhitektura je bitna'

Toma Plejić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata i ocjenjivačkog suda za novi stadion, rekao je da je ovo spektakularni trenutak i dodao: 'Svi su koncentrirani na tu temu. Presretni smo da je arhitektura bitna i da može oblikovati jednu zajednicu.'

Ustvrdio je da se niti jedna svjetski referentna zgrada nije lako dogodila i istaknuo je da su velika svjetska djela doživjela rasprave, probleme i kritike, a te zgrade često poslije predstavljaju identitet nekog grada.

'Trebamo biti fer i taj proces, koji je kompliciran, dugotrajan i skup, provesti na perfektan način', rekao je i podsjetio na 'nevjerojatan odaziv na natječaj koji je bio svjetski'. 'Ovo je globalna situacija i moramo biti pažljivi te obraniti interese javnosti, struke i javne komunikacije. Bitno je da razgovaramo i da razgovaramo argumentirano', smatra i dodaje da je prvonagrađeni rad najbolji mogući odabir.

Barić: Ovaj rad ne poštuje predispozicije

Čak 88 rješenja stiglo je iz cijeloga svijeta i konkurencija je bila ogromna. Arhitekt Otto Barić rekao je da taj rad ima nevjerojatnu vizualnu kvalitetu, ali i ogroman problem, a to je, tvrdi on, da ne poštuje prepozicije.

'U propozicijama je jasno napisano da se traži četiri spojene, koherentno spojene tribine. Od 88 radova, 87 ih ima zatvorenu arenu, a 88. rad zapravo je reminiscencija na Turinin, ali isto tako i reminiscencija na sadašnju situaciju jer sada isto imamo četiri odvojene tribine', kazao je Barić.

Smatra da ovaj rad, bez obzira na njegovu veliku kvalitetu, i vizualnu i arhitektonsku, nije zadovoljio propozicije natječaja.

'Moglo se više uključiti navijače i građane'

Krunoslav Šmit smatra da je natječajni program precizno definirao kakav stadion treba biti, u skladu sa standardima za pripremu natječaja. Ipak, ističe da se u pripremi dokumentacije i projektnog zadatka moglo više uključiti navijače i građane te uvažiti njihova očekivanja od budućeg stadiona.

'Bilo je dosta logično očekivati vrlo emotivnu i strastvenu reakciju. No ima jako puno natječaja koji nisu imali takvu vrstu pripreme samog projektnog zadatka. Ovdje je on bio jasno napisan, kvalitetno napisan, kad je trebao definirati što građevina treba biti', naglasio je.

Matković: Dorada stadiona nužna, treba očuvati kvalitetu rješenja

Zamjenik predsjednika Grupacije arhitektonskih i inženjerskih djelatnosti HGK Tihomil Matković upitan je može li se prvonagrađeno idejno rješenje dorađivati i dopunjavati te je li to uobičajeno, s obzirom na to da su u igri projektantske usluge vrijedne više od 12 milijuna eura. Odgovorio je da je dorada prvonagrađenog rješenja nužna, u skladu s primjedbama ocjenjivačkog suda i 12 savjetnika.

Pitanje je, kaže, treba li je provesti već u pregovaračkom postupku za ugovaranje projektiranja ili poslije, tijekom projektiranja. Ističe da treba sačuvati prepoznate kvalitete rješenja koje je ocjenjivački sud jednoglasno prihvatio.

'Potpuno je jasno što je javnost rekla i što su želje, a hoće li će to moći biti spojene tribine, ne vidim to kao mogućnost. Hoće li moći biti tribine koje će osigurati da se na njima može udobno i ugodno sjediti – postoje neke mogućnosti, ali to je na samim autorima da predlože moguće dorade. A na ocjenjivačkom sudu je da onda procijeni jesu li su zadržane one bitne odrednice ovog autorskog rada i autorskog djela koje su oni ocijenili kao najkvalitetnije', rekao je.

Šmit: Poništenje natječaja bila bi velika sramota

Šmit ističe da pravilnik natječaja ne predviđa ponovno žiriranje nakon proglašenja prvonagrađenog rada. Navodi da je u povijesti bilo slučajeva kada prvonagrađeni rad nije realiziran, pa spominje natječaj za Fakultet šumarstva iz 1932. godine i kao primjer javne polemike oko novog objekta izdvaja i Cibonin toranj, koji je, unatoč početnim raspravama, danas dio identiteta Zagreba.

Smatra da bi poništenje bilo velika sramota s obzirom na 88 timova te uložen velik trud i novac, procjenjujući da bi novi natječaj značio gubitak 15 do 20 milijuna eura, a dovodi i u pitanje to bi li se na njega javio dovoljan broj ozbiljnih kandidata. Zato prvonagrađeno rješenje vidi kao osnovu za nastavak postupka, uz mogućnost poboljšanja tijekom pregovaračkog postupka.

Pleić kaže da je prvonagrađeno rješenje jednoglasno ocijenjeno kao najbolje dok odluke o ostalim nagradama nisu bile jednoglasne. Misli da je odabrano rješenje početna osnova za razradu te da postoji interes da se natječaj ne poništi, već da se projekt nastavi u dijalogu Vlade, Grada, struke i arhitekata.

Barić ističe da Grad Zagreb, kao naručitelj i investitor, može odlučiti odustati od gradnje na toj lokaciji i pokrenuti novi postupak. Podsjeća da je Grad to učinio i u slučaju Arene Zagreb te dodaje da ovo nije klasični arhitektonski natječaj, već realizacijski natječaj povezan s javnom nabavom, a ona donosi dodatne mogućnosti i procedure, uključujući mogućnost žalbe.

Matković smatra da je za identitet Zagreba važno zadržati Maksimir kao prostor sportskog sadržaja dok o njegovoj ulozi nacionalnog stadiona treba dodatno raspravljati. Ističe da bi stadion prije svega trebao biti siguran i udoban za sve – od najmlađih gledatelja do dugogodišnjih navijača – te prostor u kojem svi mogu pratiti utakmice.

Navijačima Dinama, misli Barić, najvažnije je dobiti stadion koji je siguran i ugodan te koji može stvoriti poseban ugođaj. Dodaje da većina nagrađenih, ali i nenagrađenih radova, prema njegovu mišljenju, ima potencijal za stvaranje takvog ugođaja. Plejić ističe da je prvonagrađeni tim već dobio upute za razradu projekta u skladu s komentarima ocjenjivačkog suda te navodi da rješenje zadovoljava aktualne uvjete FIFA-e i UEFA-e i odbacuje tvrdnje o njegovoj nesigurnosti ili neudobnosti kao neprovjerene, dodajući da projekt omogućuje prilagođavanje tribina, rasvjete, zvuka i drugih elemenata.