Novi sindikat upozorio je u ponedjeljak da Hrvatska još nema službeni izračun dostojanstvene plaće, iako Ustav jamči zaposlenima pravo na zaradu za slobodan i dostojan život, dok preliminarno istraživanje pokazuje da bi takva plaća trebala iznositi više od 3000 eura
Okrugli stol "Dostojanstvena plaća - pravo, a ne utopija" nastavak je međunarodne konferencije kojom je obilježen 3. Međunarodni dan dostojanstvene plaće. Na konferenciji su predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja prema kojima bi dostojanstvena plaća u Hrvatskoj trebala iznositi više od 3.000 eura, navodi se u priopćenju.
Slovenska vlada donijela odluku o rastu plaća
Središnje pitanje rasprave, usmjereno prema predstavnici Ministarstva rada Aniti Zirdum, bilo je zašto Hrvatska, iako Ustav jamči pravo zaposlenog na zaradu kojom može sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojan život, još uvijek nema službeni izračun koliko je za takav život zapravo potrebno. Zirdum je navela da bi iznenadno preveliko povećanje plaća moglo poremetiti tržište.
vezane vijesti
Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković na tu je tvrdnju odgovorio da nitko ne očekuje da plaće već sutra narastu na 3.000 eura, ali da bez jasnog cilja nije moguće ozbiljno raspravljati o tome koliko radniku treba za dostojanstven život. Nadodao je da dostojanstvene plaće nemamo i zato što su poremećaji na tržištu posljednjih godina omogućili kompanijama ostvarivanje enormnih profita.
Za primjer zemlje sa značajnim porastom plaća naveo je Sloveniju, gdje je Vlada jednostavno donijela odluku, a nije se dogodilo ništa, osim toga što su radnici dobili veće plaće.
Dostojanstvena plaća, kako je rastumačio, mora omogućiti radniku da riješi pitanje stanovanja, da ne mora kupovati lošiju hranu, da podmiri sve osnovne životne potrebe i pritom dio prihoda uštedi.
Naglasio je i da problem nije samo u visini plaća, nego i u raspodjeli profita.
„Postoji puno poslodavaca koji mogu platiti više i već isplaćuju ogromne bonuse menadžerima. Ali, ako se minimalna plaća ne diže, zašto bi oni radnike plaćali više ako ih mogu platiti manje“, upitao je Iveković.
Iveković: Rast minimalne plaće stvara pritisak i na ostale
Podsjetio je da povećanje minimalne plaće stvara pritisak i na rast ostalih plaća jer ako najniže plaćeni radnik prima 800 eura, teško je očekivati da će kvalificiraniji radnik dugoročno prihvaćati tek neznatno veći iznos.
Iveković je odbacio i tvrdnju da plaće mogu rasti tek kada poraste produktivnost. U globalnim lancima opskrbe radnik može proizvoditi vrlo mnogo, kao u tekstilnoj industriji, dok kompanije i brendovi istodobno dobavljačima nameću vrlo niske cijene i tako ograničavaju prostor za rast plaća.
Predstavnica Clean Clothes kampanje Anne Bienias naglasila je da se upravo zato pitanje dostojanstvene plaće ne može promatrati samo unutar granica pojedine države. Tekstilna industrija i dalje zapošljava milijune radnika, dok najveći međunarodni brendovi ostvaruju velike prihode i profite preko leđa radnika iz proizvodnih zemalja. Istovremeno, ti radnici i dalje ne primaju plaću dovoljnu za osnovne životne potrebe.
Zirdum je istaknula potrebu za snažnim tripartitnim dijalogom između države, sindikata i poslodavaca te navela da država i lokalne zajednice na životni standard mogu utjecati i smanjenjem troškova života kroz javne usluge poput prijevoza, udžbenika i drugih oblika pomoći.
