Glavni je protagonist, usprkos Milanovićevoj pojavi, ipak bio Darko Parić, tvorac politike ICT-tehnologije Kukuriku koalicije. Parić je odgovarao na većinu pitanja, a ona su se manje-više ticala rečene teme. Radi se, naime, kako o uvođenju širokopojasnog interneta za sve građane, tako i o informatizaciji i umrežavanju kompletne državne birokracije.

Ovo potonje, prema Pariću, dovest će do toga da će svakom građaninu za bilo kakve 'šalterske' poslove biti dovoljan jedan jedini dokument (npr. osobna iskaznica), za razliku od hrpe papira, kao do sada. Na aktualno-politička pitanja Milanović nije htio odgovarati pravdajući se time da ovaj skup nije konferencija za novinare, nego skup građanske inicijative na koju su pozvani predstaviti dio svog programa koji se odnosi na, kako je rekao, neophodnu informatizaciju društva, dodavši da Hrvatska u tom pogledu ne smije kaskati za Zapadom.

'U ovome mi ne vidimo mogućnost skupljanja političkih poena, nego nas zanima sadržaj i važnost ovog djela našeg programa. Zapad je trenutno u svojevrsnom 'kvantnom skoku' što se tiče informatizacije općenito i, kad stupimo na vlast, namjeravamo biti dio tog fenomena', izjavio je Milanović pred stotinjak okupljenih Zapruđana.

Jedno od interesantnijih pitanja okupljenih o omogućavanju ITindustrije da u hrvatskoj privredi zauzme značajniju poziciju (u svijetu je inače jedan od vodećih biznisa upravo IT-tehnologija), Milanović se osvrnuo na 45 milijardi kuna, kako ga je nazvao, 'polumrtvog' ili 'eutaniziranog' novca iz mirovinskih fondova.

Korisnici tih fondova sigurno bi rado vidjeli te novce uložene u perspektivne investicije, a IT-industrija sigurno je jedna od takvih - zaključio je Milanović.