Ruski predsjednik Vladimir Putin 7. listopada proslavio je 74. rođendan. Prema informacijama iz Kremlja, dan je proveo radno, a čestitke su mu pristizale iz različitih dijelova Rusije, uključujući škole i vrtiće.

Ovogodišnja proslava bila je znatno skromnija od nekih prethodnih. Među gostima se spominjao bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, dugogodišnji Putinov poznanik.

'To je moj rođendan, a ne nacionalni praznik. Zato bi bilo neskromno tome pridavati preveliku važnost', poručio je Putin.

No iza skromne proslave nalazi se političar koji je gotovo 27 godina na vlasti, a ustavnim promjenama otvorio si je mogućnost ostanka na predsjedničkoj dužnosti i tijekom sljedećeg desetljeća.

Od približavanja Zapadu do otvorenog sukoba

Putinovi odnosi sa Zapadom nisu uvijek bili obilježeni sadašnjim neprijateljstvom.

Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević podsjetio je za RTL da je Putin na početku predsjedničkog mandata pokazivao spremnost na suradnju sa zapadnim državama.

'On je svoj predsjednički mandat počeo kao izrazito prozapadni predsjednik i razočarao se. Njegove su odluke rezultat frustracije i nezadovoljstva činjenicom da ga je Zapad odbio tretirati kao ravnopravnog sugovornika', ocijenio je Kovačević.

S vremenom je ruski predsjednik sve snažnije inzistirao na međunarodnom položaju Rusije kao velike sile.

Njegov odnos prema zapadnim čelnicima često su obilježavale demonstracije moći. Poznati su primjeri dugog čekanja na sastanke, kao i susret s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel na koji je Putin doveo psa, iako je znao da se ona boji pasa.

Od KGB-a do Kremlja

Putin je odrastao u tadašnjem Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu. Kao dječak želio je postati obavještajac, a poslije je ostvario taj cilj ulaskom u sovjetski KGB.

Dio karijere proveo je u istočnonjemačkom Dresdenu, gdje je radio do raspada komunističkog sustava.

Nakon povratka u Rusiju postupno je napredovao u državnoj administraciji, a ključnu ulogu u njegovu političkom usponu imao je tadašnji predsjednik Boris Jeljcin.

Putin je raspad Sovjetskog Saveza opisivao kao jednu od najvećih geopolitičkih katastrofa 20. stoljeća.

Kovačević je za RTL izdvojio i zanimljiv detalj iz Putinove obiteljske povijesti: njegov djed radio je kao kuhar za Vladimira Lenjina i Josifa Staljina.

Prema Kovačevićevoj ocjeni, Putinov odnos prema dvojici sovjetskih vođa nije jednak. Staljina uglavnom promatra pozitivno, dok Lenjinu zamjera političke odluke koje su, prema Putinovu tumačenju, pridonijele kasnijem raspadu Sovjetskog Saveza.

Ukrajina kao središte njegove politike

Putin godinama osporava zaseban povijesni i politički identitet Ukrajine, tvrdeći da Rusi i Ukrajinci pripadaju istom narodu.

Još 2014. godine govorio je o Kijevu kao povijesnom središtu ruske državnosti, a u lipnju ove godine ponovno je iznio teritorijalne tvrdnje prema Ukrajini.

'Gdje god ruski vojnik kroči svojom nogom, to je naše', rekao je Putin.

Gotovo pet godina nakon početka ruske invazije punog opsega, Moskva nije ostvarila prvotne ciljeve.

Prema podacima koje navodi RTL, Rusija kontrolira približno 19 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim i dijelove Donbasa zauzete prije 2022. godine.

Istodobno nastavlja zahtijevati kontrolu nad četirima ukrajinskim regijama koje je jednostrano proglasila dijelom Ruske Federacije.

Rat iscrpljuje Rusiju, ali Putin ne odustaje

Rat je Rusiji donio velike ljudske i gospodarske gubitke.

Prema procjenama broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika dosegnuo je približno milijun i pol. Riječ je o procjenama koje nije moguće neovisno i potpuno potvrditi.

Rusko gospodarstvo u međuvremenu se sve snažnije oslanja na vojnu proizvodnju, dok sankcije i ukrajinski napadi na energetsku infrastrukturu stvaraju dodatne poteškoće.

Putin je početkom listopada izjavio da je Rusija zbog napada na rafinerije izgubila približno jedan posto BDP-a.

Moskva istodobno povećava obrambene izdatke te planira izdvojiti rekordnih 200 milijardi dolara za vojsku.

Rat je promijenio i ruski međunarodni položaj. Rusija se sve više oslanja na Kinu, dok je NATO nakon invazije na Ukrajinu proširen na Finsku i Švedsku.

Odnosi s Trumpom i budućnost rata

Posebno mjesto u Putinovim međunarodnim odnosima zauzima američki predsjednik Donald Trump.

Njihovi kontakti i susreti otvorili su mogućnost izravnih razgovora Washingtona i Moskve, no zasad nisu doveli do završetka rata.

RTL navodi da Putin računa na promjene američke politike prema Rusiji, uključujući mogućnost ublažavanja pojedinih sankcija.

Istodobno se nastavljaju razilaženja oko uvjeta mogućeg mirovnog sporazuma, osobito kada je riječ o teritorijalnim zahtjevima Moskve i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

Nuklearne prijetnje i hibridno djelovanje

Uz rat u Ukrajini, Rusija se suočava s optužbama europskih država za provođenje hibridnih operacija, uključujući kibernetičke napade, sabotaže i pokušaje utjecaja na političke procese.

Putin pritom redovito podsjeća na ruski nuklearni arsenal, koji predstavlja važan dio njegove strategije odvraćanja Zapada.

Njegove izjave o mogućoj uporabi nuklearnog oružja dodatno su zaoštrile odnose s NATO-om i europskim državama.

Politička dugovječnost i pitanje nasljednika

Putinova osobna dugovječnost također je posljednjih godina privukla pozornost javnosti.

Ruski predsjednik pokazuje interes za medicinska istraživanja povezana sa starenjem i produljenjem životnog vijeka. O toj je temi razgovarao i s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Tijekom jednog razgovora dvojica čelnika komentirala su mogućnost da ljudi u budućnosti žive znatno dulje nego danas. No pitanje Putinove političke budućnosti mnogo je važnije od njegova osobnog interesa za dugovječnost.

Nakon gotovo tri desetljeća na vlasti u Rusiji ne postoji jasno određen nasljednik, a politički sustav snažno je vezan uz sadašnjeg predsjednika.

Rat u Ukrajini dodatno je povećao važnost Putinovih osobnih odluka za budućnost Rusije.