Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Norveška je postala najveći europski dobavljač prirodnog plina, zadovoljavajući oko 30 posto potražnje Europske unije i Velike Britanije.

Prošle godine proizvodnja plina u zemlji bila je blizu rekordnih razina, dok je proizvodnja nafte dosegla najvišu razinu od 2009. Službene prognoze pokazuju da će proizvodnja naglo pasti nakon 2030. godine, osim ako se ne otkriju i ne razviju novi resursi.

"U današnjem geopolitičkom i sigurnosnom okruženju te s obzirom na situaciju s resursima, vjerujem da nastavak aktivnosti u Barentsovom moru služi i norveškim i europskim interesima", rekao je Aasland u intervjuu za Reuters uoči ONS-a, dvogodišnje norveške energetske konferencije koja počinje u Stavangeru.

Otvoreni dijelovi mora

Europska unija trenutačno podržava zabranu novog bušenja na Arktiku iz ekoloških razloga, ali razmatra reviziju svoje politike kao odgovor na zabrinutost oko energetske sigurnosti.

U razgovorima s dužnosnicima EU-a, Norveška je tvrdila da su dijelovi Barentsovog mora otvoreni za naftne aktivnosti također bez leda kao u Sjevernom moru.

Stoga su, prema navodima Osla, manje skloni izlijevanju nafte i drugim utjecajima na okoliš te pomažu u održavanju radnih mjesta i naselja u sjevernim regijama zemlje koje graniče s Rusijom.

Na EU je da odluči o kupnji

Aasland vjeruje da je Bruxelles shvatio argumente Norveške, ali je dodao da je suvereno pravo zemlje razvijati resurse Barentsovog mora čak i ako EU nastavi podržavati moratorij.

"Razvit ćemo ta područja, a na Europskoj uniji je da odluči hoće li imati moratorij na kupnju plina ili nafte", rekao je Aasland.

Osim nafte i plina, Norveška većinu godina proizvodi višak obnovljive energije. Ta zemlja se ranije predstavljala kao "zelena baterija" Europe, ali ministar kaže da je ta ideja sada zastarjela.