'Njemačkoj je zapadni Balkan kao Francuskoj sjeverna Afrika'

Sutrašnja berlinska konferencija sa zemljama Zapadnog Balkana, na kojoj sudjeluje i hrvatski premijer Zoran Milanović, zasad nije izazvala interesa u njemačkim medijima. Najava ostavke berlinskog gradonačelnika Klausa Wowereita nakon 13 godina na vlasti u kombinaciji s ukrajinskom i iračkom krizom za Nijemce su se pokazali kao mnogo zanimljivija medijska roba nego nova inicijativa kancelarke Angele Merkel, no na ovim prostorima ima mnogo više odjeka u javnosti.

Merkel je susret u Berlinu najavila još početkom ljeta, a za vikend je objavila i videointervju na službenim stranicama Bundeskanzlerin.de u kojemu objašnjava svoje motive za bavljenje Zapadnim Balkanom te ga dugoročno vidi kao dio Europske unije. Da je Njemačka vrlo ozbiljna kada je riječ o europskoj perspektivi Srbije, Crne Gore, Albanije, Kosova, Makedonije te Bosne i Hercegovine, vidi se i po ekipi koja će najviše predstavnike tih država dočekati u Kanzleramtu – uz Merkel, tu su vicekancelar i ministar gospodarstva Sigmar Gabriel te ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, ali i premijeri Hrvatske i Slovenije, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso te predstavnici Francuske i Austrije.

'Jačanje suradnje država regije'

'Cilj ove inicijative jest u periodu od više godina uhvatiti se u koštac s otvorenim pitanjima u regiji i ponuditi nove impulse za njihovo rješavanje. Naglasak je na podršci i jačanju suradnje država regije. Bit će govora i o približavanju Europi u političkom i gospodarskom smislu, ali i jačanju pravne države.'

Tako glasi službeno i suhoparno objašnjenje Ureda kancelarke o zapadnobalkanskom summitu u Berlinu, a za dublje objašnjenje njemačkih motiva i interesa u kontekstu Balkana tportal.hr je razgovarao s dvojicom odličnih poznavatelja ove tematike, novinarom Norbertom Mappesom Niediekom (dugogodišnji dopisnik njemačkih medija s prostora bivše Jugoslavije i autor hvaljene knjige 'Kroatien') i političkim analitičarom Bodom Weberom (berlinski think-tankDemocratisation Policy Council).

'Merkel želi pokazati da Balkan nije zaboravljen'

Weber ističe da je berlinski summit pokazatelj toga da je Njemačka u proteklih nekoliko godina promijenila svoju politiku prema prostoru bivše Jugoslavije: 'Njemačka vlada i kancelarka Merkel nisu se posebno isturili na Zapadnom Balkanu dok nisu u jeku eskalacije krize na sjeveru Kosova u ljeto 2011. preuzeli vodeću ulogu unutar EU-a te Zapada u cjelini u rješavanju konflikta između Srbije i Kosova. Iz tog angažmana na neki način izrasla su očekivanja u drugim dijelovima regije, posebno u Bosni i Hercegovini, ali i u Makedoniji. Sama konferencija, po mojim saznanjima, nastala je kao ideja da se pokuša dati dodatni impuls regionalnoj suradnji. To je ono konkretno što se može očekivati – eventualno dinamiziranje nekih regionalnih infrastrukturnih projekata. Uz to, Berlin konferencijom šalje signal da, unatoč velikoj pozornosti koju daje drugim žarištima – Ukrajina, Irak, Gaza – Zapadni Balkan nije zaboravljen.'

Mappes Niediek podsjeća da je 'glavni cilj Berlina stabilnost na Balkanu': 'Milijuni njemačkih državljana su i biografski povezani s Balkanom, a ljudi s Balkana, kada gledaju na Zapad, prvo vide Njemačku. Nestabilnost za Njemačku znači i rijeku izbjeglica, nesigurnost te širenje organiziranog zločina. Zato je Balkan itekako važan za Njemačku, jednako kao što Francuska na sličan način gleda na sjevernu Afriku.'

Koja je uloga Hrvatske u berlinskom summitu i stanju na Zapadnom Balkanu, pitamo naše sugovornike. 'Hrvatska je pozvana kao zemlja, članica EU-a iz regije – ona je nezaobilazan faktor u važnim regionalnim projektima te potencijalni spoj između Unije i zemalja regije čiji je cilj članstvo u EU', odgovara Weber, a Mappes Niedeik kaže da je 'ideja da Balkanu bliske članice EU-a – a to su Hrvatska, Slovenija i Austrija – pomognu približavanju regije Europskoj uniji' i naglašava da je 'stabilnost regije i u hrvatskom interesu'.

'Slučaj Perković nije toliko važan za Njemačku'

Prijepori oko slučaja Josipa Perkovića više ne opterećuju odnose Njemačke i Hrvatske, slažu se Bodo Weber i Norbert Mappes Niediek. 'Pozivnica Zagrebu da sudjeluje na konferenciji pokazatelj je vraćanja odnosa u normalu', kaže Weber, a Mappes Niedeik podsjeća da je summit ipak 'simbolična priredba' na kojoj 'neće biti vremena ni prostora za bilateralne prijepore' te dodaje kako 'slučaj Perković nije toliko važan za njemačku politiku'.

Iz hrvatske perspektive može to izgledati nevjerojatno s obzirom na to koliko je višemjesečne političke drame proizvelo izručenje Perkovića Njemačkoj, no riječi otrežnjenja naših njemačkih sugovornika dolaze i o temi ulaska Srbije u EU.

'S obzirom na to da u odnosu Unije prema Srbiji važnije članice kao što su Njemačka i Velika Britanija igraju ključnu ulogu, politika Hrvatske je manje važna. Naravno, treba rješavati bilateralne konflikte, ali EU je kroz slovensko-hrvatski konflikt naučio da se aktivnije uključi u te sporove, pa ne očekujem veće smetnje u pristupnom procesu Srbije', smatra Bodo Weber. Mappes Niedeik napominje da 'brzim ulaskom Srbije u Europsku uniju Hrvatska ne gubi ništa', ali zato 'dobiva stabilnost, novo tržište i vjerne turiste za Jadran'.