rasprava

Njemačka želi izbjeglice zadržati na vanjskim granicama Europske unije

02.05.2023 u 14:50

Bionic
Reading

U Njemačkoj se u utorak razvila rasprava o prijedlogu ministrice unutarnjih poslova Nancy Faeser da se proces donošenja odluke o pružanju azila podnositeljima zahtjeva provodi na vanjskim granicama Europske unije

"Ministričin prijedlog je oslabljena verzija onoga što želi Europska komisija. Time postupak postaje neučinkovit i šteti prije svega Njemačkoj kao glavnom cilju osoba koje dolaze u Europu", rekao je stručnjak oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU) za unutarnjopolitička pitanja Alexander Throm.

Njegov kolega iz demokršćanske Unije CDU/CSU i predvodnik skupine zastupnika Kršćansko-socijalne unije (CSU) u Bundestagu, Alexander Dobrindt, socijaldemokratskoj ministrici unutarnjih poslova Nancy Faeser je predbacio “drski manevar odvraćanja pozornosti”.

Zaustaviti nereguliranu migraciju

“Ministrica unutarnjih poslova uvijek iznova baca dimne bombe umjesto da ograniči neregularnu migraciju. Savezna vlada napokon bi trebala prestati uvijek iznova stvarati nove poticaje za neregularnu migraciju i one koji nemaju izgleda za ostanak raspoređivati po gradovima koji više ne mogu nositi teret zbrinjavanja”, rekao je Dobrindt u razgovoru za dnevne novine Augsburger Allgemeine.

Demokršćanska Unije CDU/CSU od ministrice Faeser već dulje vrijeme traži ograničenje gornje granice broja izbjeglica koje dolaze u Njemačku, što ona odbija.

Njemačka ministrica najavila je preko vikenda kako je moguć dogovor EU zemalja oko toga da se zahtjev za azilom izbjeglica ispituje prije ulaska u EU. Ona je rekla kako se trenutno pregovara s nekoliko zemalja izvan EU-a ne navodeći o kojim zemljama se radi.

Izbjeglice koje bi dobile pozitivno rješenje zahtjeva bile bi po dogovorenom ključu raspoređene po zemljama EU-a.

Faeser prije svega želi spriječiti sadašnju praksu po kojoj izbjeglice bez registracije nakon ulaska u prvu zemlju Europske unije, nastavljaju dalje do Njemačke i skandinavskih zemalja, gdje postavljaju zahtjev za azilom. Prema mišljenju kritičara ovakve migracijske prakse to rade prije svega zbog većih socijalnih povlastica u ovom zemljama.

Porast popularnosti desnice

Zabrinutost aktualnom situacijom u kojoj se bilježi ogroman porast izbjeglica u prvom tromjesečju, ne samo iz Ukrajine nego i iz Sirije i Afganistana, izrazio je i glavni tajnik vladajućih liberala Bijan Djir-Sarai.

Izbjeglice iz Ukrajine u Češkoj
  • Izbjeglice iz Ukrajine u Češkoj
  • Izbjeglice iz Ukrajine u Češkoj
  • Izbjeglice iz Ukrajine u Češkoj
  • Izbjeglice iz Ukrajine u Češkoj
  • Izbjeglice iz Ukrajine u Češkoj
    +4
Izbjeglice iz Ukrajine u Češkoj Izvor: EPA / Autor: MARTIN DIVISEK

“Ako uskoro ne ograničimo neregularnu migraciju, građani će sve manje prihvaćati regularnu migraciju i integraciju. Katastrofalne greške vlade Angele Merkel se ni u kom slučaju ne smiju ponoviti”, rekao je Djir-Sarai.

On je time aludirao na sve veću popularnost desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), koja je godinu dana prije izbora u nekoliko saveznih pokrajina u ispitivanjima javnog mijenja postala najpopularnija stranka.

Bilježe se i sve češći prosvjedi lokalnih građana upereni protiv gradnje prihvatnih centara za izbjeglice. Prošlog vikenda u savezni pokrajini Hessen je izgorio jedan prihvatni centar u koji su uskoro trebali biti smješteni podnositelji zahtjeva za azilom.

Krizni sastanak

Treća stranka vladajuće koalicije, stranka Zeleni, pokazala se načelno otvorenom za prvo ispitivanje izbjeglica prije samog ulaska u EU, ali se usprotivila načelnom pravu na zaštitu i postavljanje zahtjeva za azilom.

Predsjednik stranke Zeleni Omid Nouripour je, kao uvjet za postupak na vanjskim granicama, postavio “pravedni mehanizam” raspodjele izbjeglica po zemljama EU-a.

“Mi moramo izbjeći i stvaranje tranzitnih centara na granicama EU-a u kojima bi izbjeglice bile zadržavane dulje vrijeme”, rekao je Nouripour.

Faeser je spomenula mogućnost zadržavanja na vanjskim granicama i do 12 tjedana.

Predstavnici savezne vlade i saveznih pokrajina i gradova sastaju se 10. svibnja na kriznom samitu na temu zbrinjavanja izbjeglica.