'Izrazito nam je važno da postojeće nuklearne sile u Europi prošire svoje kapacitete', rekao je upućeni izvor.

Pregovori Pariza, Berlina i Londona ubrzani su posljednjih mjeseci zbog straha da bi administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa mogla povući svoje snage iz Europe.

'Donositelji odluka svakog se jutra bude i pitaju što će, dovraga, Amerikanci učiniti sutra', rekao je diplomatski izvor u Njemačkoj za Telegraph.

Europske države ubrzano jačaju obranu zbog prijetnje iz Rusije. Moskva je prošlog tjedna u blizinu njemačkog otoka u Baltičkom moru poslala ratni brod naoružan krstarećim i hipersoničnim projektilima, a Telegraph je objavio i da je Vladimir Putin uspostavio tajne baze iz kojih snažni dronovi mogu prodrijeti duboko u teritorij NATO-a.

Zabrinutost je porasla nakon što je direktor CIA-e John Ratcliffe nenajavljeno posjetio Moskvu i razgovarao s predstavnicima ruske vojne obavještajne službe. Posjet se poklopio s američkim obavještajnim izvješćem prema kojem bi Rusija mogla pokušati napasti neku članicu NATO-a da bi iskušala odlučnost Saveza.

Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza stoga se, nastojeći smanjiti europsku ovisnost o SAD-u, usmjerila na jačanje nuklearnih kapaciteta.

'Razmatra se kako bi postojeći nuklearni kapaciteti, poput Tridenta, mogli imati veću ulogu u obrani Europe te kako produbiti suradnju među europskim državama', potvrdio je izvor iz sigurnosnih krugova.

Vojni planeri u Berlinu smatraju da bi Njemačka mogla angažirati i konvencionalne snage. Jedna je od mogućnosti raspoređivanje njemačkih protuzračnih sustava Patriot na važnim lokacijama, uključujući mornaričku bazu Faslane u Škotskoj, u kojoj je smještena britanska flota podmornica s projektilima Trident.

Velika Britanija već je svojih približno 200 nuklearnih bojevih glava stavila na raspolaganje NATO-u. Premda London samostalno odlučuje o upotrebi tog oružja, ne može ga proizvoditi, održavati ni modernizirati bez američke suradnje.

Projektili Trident proizvode se i servisiraju u SAD-u, a nova britanska bojna glava Astraea razvija se paralelno s američkim programom W93. Sve je to dio 63 milijarde funti vrijedne modernizacije britanskog sustava nuklearnog odvraćanja.

Takva ovisnost zabrinjava Berlin, zbog čega se njemačko financiranje britanskog programa razmatra kao moguće rješenje.

Britanske su vlade godinama odgađale skupe odluke o modernizaciji Tridenta zbog proračunskih ograničenja i ulaganja u konvencionalno naoružanje. Velika Britanija sada gradi četiri podmornice klase Dreadnought s balističkim projektilima, a s Australijom i SAD-om u sklopu partnerstva AUKUS razvija novu generaciju napadnih podmornica.

Njemački dužnosnici smatraju da bi mogli pomoći u gradnji podmornica i projektila te obogaćivanju uranija za buduće bojeve glave, a Berlin i London već surađuju na razvoju hipersoničnih projektila smanjene radarske uočljivosti, u skladu sa Kensingtonskim sporazumom.

Jedan britanski obrambeni izvor ipak sumnja da njemačka industrija ima dovoljno iskustva za gradnju i održavanje nuklearnih podmornica. Smatra, međutim, da bi njemačke snage mogle pomoći u zaštiti britanskih baza.

'Mogućnost sudjelovanja u obrani Faslanea vjerodostojnija je, izglednija i primjerenija', rekao je.

Njemačka pregovara i s Francuskom

Njemačka slične razgovore vodi i s Francuskom. Dvije zemlje održale su zajedničke vježbe u kojima su simulirale upotrebu atomskog oružja za obranu Europe, a njemačke bi snage ove jeseni prvi put trebale sudjelovati u francuskoj nuklearnoj vježbi Poker.

Za razliku od Velike Britanije, Francuska ne sudjeluje u NATO-ovu programu dijeljenja nuklearnog oružja te svoje kapacitete zadržava prvenstveno za obranu vlastitog teritorija. Predsjednik Emmanuel Macron ipak je obećao 'otvoriti stratešku raspravu' sa saveznicima zainteresiranima za zaštitu pod francuskim nuklearnim kišobranom.

Francuski sustav nuklearnog odvraćanja potpuno je domaće proizvodnje, zbog čega je privlačan državama koje žele smanjiti oslanjanje na SAD. No Macronu mandat završava sljedeće godine, pa je budućnost te strategije neizvjesna.

Među favoritima za njegova nasljednika su Marine Le Pen iz krajnje desnog Nacionalnog okupljanja i veteran krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon. U Berlinu procjenjuju da bi oboje mogli vratiti Francusku doktrini prema kojoj je njezino atomsko oružje namijenjeno isključivo obrani vlastitog teritorija. Upravo zato njemački dužnosnici žele produbiti razgovore s Velikom Britanijom.

Snažnija europska suradnja trebala bi spriječiti i novi val širenja nuklearnog oružja. Putinova invazija na Ukrajinu i Trumpova spremnost na povlačenje američkih snaga potaknule su rasprave u Poljskoj i nordijskim zemljama o razvoju vlastitih atomskih bombi.

Njemački dužnosnici vjeruju da bi jačanjem britanskog i francuskog sustava odvraćanja mogli spriječiti pojavljivanje novih nuklearnih sila u Europi.

Nuklearna politika je osjetljiva tema u Berlinu

'Riječ je o Njemačkoj, pa je nuklearno pitanje, naravno, vrlo osjetljivo. Mnogi su ga nastojali izbjegavati koliko god su mogli', rekao je izvor, aludirajući na njemačku ratnu prošlost i bivšu vladu Olafa Scholza, koja se protivila razvoju nuklearnih bojevih glava.

Maximilian Terhalle, stručnjak za nuklearno oružje i gostujući znanstvenik u Hooverovu institutu Sveučilišta Stanford, smatra da bi Njemačka prije uključivanja u Trident morala prihvatiti temelj britanske nuklearne politike.

'Svjesna veličine ruskog nuklearnog arsenala, Velika Britanija svoju je politiku uvijek temeljila na takozvanom moskovskom kriteriju, odnosno poruci da ćemo, dođe li do ozbiljne eskalacije, napasti Moskvu', rekao je, dodajući:

'Nijemci bi se najprije morali suglasiti s tim temeljnim načelom, a tek potom raspravljati o novčanom podupiranju obnove i proširenja britanskog Tridenta.'

Zbog zabrinutosti politikom Trumpove administracije u Njemačkoj se sve češće raspravlja i o nabavi vlastitih nuklearnih bojevih glava.

'Takve su se rasprave prije izbjegavale uz obrazloženje da će nam, dođe li do najgorega, Amerikanci pomoći svojim nuklearnim snagama. Sada je situacija posve drukčija', rekao je izvor.