SPIRALA ZLA

Ratko Mladić nije znao za ljudskost: 'Ako se naši predaju, uništit ćemo cijeli Zadar'

28.08.2026 u 10:50

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Ratko Mladić umro je u zatvoru u Scheveningenu, gdje je služio doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, teroriziranja stanovništva Sarajeva te progona, ubojstava i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini. Za djelovanje u Hrvatskoj 1991. godine, kada je bio na čelu snaga 9. kninskog korpusa JNA, nikada nije odgovarao

O njegovoj ulozi u napadima na Dalmaciju u Studiju 4 HRT-a govorili su umirovljeni časnik HV-a i ratni zapovjednik 113. šibenske brigade Danijel Kotlar te povjesničar i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.

Nazor je Mladićev ratni put opisao kao pokazatelj stvarnog karaktera JNA 1991. godine. Iako je formalno nastupala pod izlikom očuvanja Jugoslavije, zaštite Srba i deblokade vojarni, njezino je djelovanje, ustvrdio je, bilo podređeno velikosrpskoj politici.

‘Što se tiče povjesničara - jasno je da je njegova ostavština zločinački mentalitet. Mladić je potvrda i pokazatelj da je JNA 1991. godine bila srpska vojska. JNA je službeno imala krinku da on to radi zbog očuvanja Jugoslavije i zaštite ugroženih Srba u Hrvatskoj te deblokade vojarni, ali po svemu što je on radio vidi se da je to bila čista provedba velikosrpske ideje i politike. Od Kijeva do Srebrenice, ti oficiri ostavili su niz zločina iza sebe’, rekao je.

Kotlar je podsjetio da je Mladić u srpnju 1991. imenovan zamjenikom zapovjednika 9. kninskog korpusa JNA. Ubrzo je počelo pražnjenje hrvatskih sela i stvaranje uvjeta za napade na Kijevo i Šibenik, a potom na Zadar i biogradsko zaleđe.

'Prvi pravi poraz doživio je u Šibeniku'

Napad na Kijevo pokazao je, rekao je Kotlar, što čeka mjesta u koja Mladićeve snage uspiju ući. Obrana Šibenika, s druge strane, donijela mu je prvi veliki poraz.

‘Šibenčani su se uspjeli obraniti i to je bio njegov prvi veliki poraz. Prije toga je pokazao što će se događati s mjestima i gradovima u koje uđe. To je bilo Kijevo i simbolično - umro je na dan kada je Kijevo potpuno uništeno i kada su proganjali civile, ubijali, pljačkali i palili’, kazao je Kotlar.

O namjerama tadašnjeg zapovjedništva svjedoče i sačuvani tonski zapisi iz vremena napada na šibensko područje. Cilj operacije bio je i presijecanje Hrvatske na dva dijela, zbog čega je obrana Vodica imala posebno značenje.

‘Imamo i njegove tonske zapise, posebno komunikaciju prilikom opsade Šibenika, da će pobiti sve što je starije od 10, a mlađe od 75 godina. Tu je bio i pokušaj presijecanja Hrvatske na dva dijela. Važna je bila obrana Vodica’, istaknuo je Kotlar.

Govorio je i o transkriptima Mladićevih razgovora s Momčilom Perišićem, zaduženim za vođenje napada na Zadar.

'Kod njega nije bilo ljudskosti'

‘Empatija i ljudskost u njegovim nastupima nisu postojali. Imamo i priču iz transkripta razgovora s Momčilom Perišićem, koji je bio u Zadru te zadužen za vođenje napada na Zadar, gdje u pregovorima s civilnim strukturama grada on kaže: Ne, nemamo što pregovarati o izvlačenju naših snaga iz Zadra. Ako se oni predaju, uništit ćemo cijeli grad’, rekao je.

Nazor je izdvojio i Mladićeve razgovore s generalom Nikolom Uzelcem, tadašnjim zapovjednikom korpusa u Banjoj Luci. Raspravljali su o napadima na Šibenik i Zadar te pokušaju osvajanja Biograda.

‘7. listopada razgovaraju o tome je li Biograd osvojen ili ne. Mladić kaže da nije, ali da je pod kontrolom. Uzelac mu govori kako je Biograd bio vječni srpski grad jer nije dobio ime po Zagrebu te da treba uništiti civilne zgrade u središtu grada. On mu odgovara kako oni to drže i tuku. Nikakav problem nije bio razoriti grad. Biograd je po njima bio "Beograd". To je ekipa koja je tumačila činjenice na svoj način. Isto što danas Rusija radi u Ukrajini, to je spirala zla’, kazao je Nazor.

Posebno je upozorio na činjenicu da je Mladić pravomoćno osuđen za zločine u Bosni i Hercegovini, ali ne i za ratno djelovanje i zločine u Hrvatskoj.

‘Mladić je osuđen za zločine u BiH, ali ne i za zločine u Hrvatskoj. To nešto govori i o karakteru Haškog suda. To je nešto što uvijek treba ponoviti i naglasiti. To je jedna opaska za Haški sud jer u Hrvatskoj još ima onih koji smatraju da bi Haški sud trebao pisati povijest Domovinskog rata’, zaključio je Nazor.