OKRUGLI STOL O AUTOCESTAMA

'Niti jedna pametna država ne daje infrastrukturu u privatne ruke'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 04.02.2014 22:20
  • Objavljeno 04.02.2014 u 22:20
Vladimir Ferdelji i Darinko Kosor

Vladimir Ferdelji i Darinko Kosor

Izvor: Cropix / Autor: Ranko Suvar / CROPIX

Infrastruktura je jedan od elemenata koju niti jedna pametna država neće dati u privatne ruke, pa se tako ni autoceste ne bi trebale dati u koncesiju, već je rješenje u poslovnom restrukturiranju, istaknuto je na današnjem okruglom stolu 'Prodaja ili restrukturiranje autocesta?' u organizaciji HSLS-a

Na gospodarske, demografske i sigurnosne probleme davanja autocesta u koncesiju upozorili su predsjednik CROMA-e Vladimir Ferdelji, bivši ravnatelj Hrvatske uprave za ceste (današnji HAC) Aleksandar Čaklović, Željko Marušić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, predsjednik Nezavisnog cestovnog sindikata Mijat Stanić

Navodeći da bi Vlada proračunske rupe djelomično zakrpala davanjem u koncesiju autocesta kojima sad upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Fedelji je pozvao sve one koji imaju utjecaj da se suprostave planu monetizacije autocesta.

To nije koncesija, jer se ne prodaju prava, već izgrađeni objekti. To je rasprodaja imovine koja se ne smije prodati', ustvrdio je. Smatra da je jedini razlog zbog čega Vlada želi dati autoceste u koncesiju njezina nesposobnost servisiranja prispjelih dugova.

Ferdelji se zalaže za drugačiji način upravljanja autocestama, smatra kako treba promijeniti sadašnji način naplate (uvesti vinjete i slično) te provesti restrukturiranje, pri čemu se treba voditi visokom dozom socijalne osjetljivosti. Upozorio je i da bi strani vlasnik restrukturiranje radio bez ikakve socijalne osjetljivosti.

Ocjenjujući da je postupak odlučivanja o monetizaciji autocesta pokrenut vrlo netransparentno i bez sudjelovanja domaćih stručnjaka, Čaklović je rekao da bi njihovom monetizacijom država dobila željenih tri milijarde eura koje bi potrošila za otplatu nekih dugovanja, a u manjoj mjeri i za dugove koja su zaduženi HAC i ARZ. No, državi bi kao javni dug ostao dug od četiri milijarde eura, trebala bi pokriti razlike u tečaju u tom projektu te, ukoliko promet ne bude zadovoljavajući, koncesionaru nadoknaditi gubitak prihoda.

'Država bi se vjerojatno trebala pobrinuti i za ljude koji danas rade na upravljanju i održavanju autocesta te naplati cestarine, a koje koncesionar ne bi želio primiti. Morala bi i pokrivati sve troškove nastale kao posljedica zakonskih promjena tijekom koncesijskog razdoblja. Radi se o 50 godina i osim unaprijed uplaćene koncesijske naknade država ne bi imala nikakvih drugih prihoda, a imala bi cijeli niz materijalnih obaveza prema koncesionaru', naglasio je Čaklović.

Smatra da bi korisnici autocesta od njihove monetarizacije imali samo višu cestarinu svake godine te smanjenu sigurnost prometa jer bi koncesionar radio samo ono što mu izravno nalaže ugovor ili zakon. Čaklović je Vladi predložio da razmotri i mogućnost refinanciranja postojećih kredita ili mogućnost izdavanja obveznica, pri čemu autoceste ostaju na upravljanje Republici Hrvatskoj.

Na problem sigurnosti prometa na autocestama u slučaju njihove monetizacije upozorio je i Marušić koji drži da mogućeg koncesionara neće zanimati sigurnosni problemi već samo profit. Pri tome je upozorio i na opasnosti ukoliko bi se teretni promet preusmjerio sa autocesta na državne ceste.

Da interes radnika nije koncesija autocesta rekao je i sindikalista Stanić, kazavši da u HAC-u i HRZ-u postoji optimalan broj radnika na naplati i održavanju, a višak ih je jedino u upravi. 'Previše je ljudi koji su nam nametnuti putem politike', rekao je Stanić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!