Simon Mordue, direktor u Općoj upravi Europske komisije za odnose sa susjedima i pregovore o proširenju, pred Odborom za vanjsku politiku Europskog parlamenta kazao je da ne bismo trebali dodavati zahtjeve koji nisu predviđeni u europskoj pravnoj stečevini i pregovaračkom okviru. To je značilo da ne želi udovoljiti zahtjevu hrvatskih europarlamentaraca da osudi zakon kojim je Srbija sebi proširila pravnu jurisdikciju na druge zemlje bivše SFRJ. Plenković kaže da je Mordue inzistirao na tome da je stav Europske komisije po pitanju srpskog zakona kojim si je ta zemlja proširila pravnu jurisdikciju na susjedne 'kristalno jasan' pa je bio prisiljen intervenirati.

'Predstavnik Europske komisije nastojao je reći da je srpski zakon vrlo sličan zakonima koje imaju brojne europske zemlje pa sam mu rekao da ne razumije problem i da ne miješa različito voće i voće, nego voće i povrće', kazao je Plenković. Naglasio je da su na sjednici osvijestili kolege o postojanju problema za koji oni nisu bili svjesni koliki je. 'Postoji konfabulacija što je univerzalna jurisdikcija. Ona je osmišljena da djeluje u drugim zemljama ako je pravni sustav u zemlji u koji se zločin dogodio takav da se ne može pravda ostvariti.

Srbija s druge strane proširuju jurisdikciju na druge zemlje SFRJ upravo suprotno od onoga što je njihov pravni tim pred Međunarodnim sudom pravde na suđenju o hrvatskoj tužbi za genocid protiv Srbije tvrdio, da prije 27. travnja 1992. ta zemlja nije postojala i sudi za zločine koji su se dogodili prije toga datuma', kazao je Plenković i dodao da šire jurisdikciju na državljanstvo počinitelja ili žrtve. Znači daju si za pravo, naglašava, da za zločin koji se dogodio između hrvatskih državljana na hrvatskom teritoriju sude u Srbiji. 'Problem je to što je to neka hibridna jurisdikcija i nama potpuno neprihvatljiva', kazao je hrvatski europarlamentarac.

Plenković je objasnio da će naši eurozastupnici i dalje pitanje srpskog zakona kojim su si proširili pravnu jurisdikciju na Hrvatsku postavljati kao temu te će zatražiti od Europske komisije da napravi pravnu i cjelovitu analizu toga zakona bez obzira na to što amandman ovoga puta nije prihvaćen. Tražit će da se dodatno donese oralni amandman na samoj sjednici gdje bi se tražilo od komisije da ispita sadržaj toga zakona. 'Neovisno ćemo tumačiti da je zakon protivan međunarodnom pravu, stvara nepovjerenje i ne pridonosi pomirenju', kazao je Plenković.

Zaključno je kazao da je cilj čvrsto emancipirati problem koji je stvaran kod slučaj Veljka Marića, koji se nalazi u srpskom zatvoru, i može se opet dogoditi. Inače, Plenković je kazao da možemo generalno biti zadovoljni izvješćem izvjestitelja za Srbiju Davida McAllistera jer su uvrštene političke poruke da Srbija mora poštovati prava manjina i bilateralne ugovore u kojima su ta prava zajamčena, a temeljem njih želimo ostvariti zastupljenost hrvatske manjine u srpskoj Skupštini. 'Naglašeno je i pitanje nestalih osoba, a stavili smo referencu o slučaju Šešelj', zaključio je Plenković.