Lijekovi završavaju na otpadu zbog različitih razloga. Nekima se prekomjerno pripisuju ili su skloni imati impresivnu kućnu ljekarnu. Kutije tako sakupljaju prašinu u ormaru, a nakon nekog vremena treba ih reciklirati jer im je prošao rok upotrebe. Zatim, postoje pacijenti koji lijekove ne uzimaju na pravi način ili odustanu od terapije čim osjete nuspojave ili se pak osjete bolje pa ne potroše propisanu dozu… Sve su to greške koje skupo koštaju ne samo u zdravstvenom pogledu, već i materijalnom, budući da predstavljaju uludo bačen novac.

Procjenu od 125 milijardi eura godišnje iznijela je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja je u svoju računicu uzela u obzir mnoge troškove. Primjerice, ako je pacijent ili liječnik zaribao s lijekovima, pretpostavlja se da će se to negativno odraziti na zdravlje pacijenta pa će mu zbog toga pokušati pomoći nekim drugim lijekom. U međuvremenu će mu možda zatrebati i druge zdravstvene usluge (Hitna pomoć, specijalističke pretrage….), a to sve košta. U najgorem slučaju, neki pacijenti takve greške plaćaju preranom smrću.

Primjerice, talijanska agencija za lijekove (AIFA) obznanila je da su kod podataka o zbrinjavanju starih lijekova ustanovili kako je prošle godine porasla potrošnja antibiotika za 3,5 posto u odnosu na 2012. Također su utvrdili da neprimjerenu upotrebu antibiotika premašuje 20 posto u svim kliničkim slučajevima.

'Neprikladna uporaba antibiotika ne povećava samo troškove zdravstvene usluge, što je posebno problem u javnom zdravstvu, već potiče pojavu rezistencije s progresivnim gubitkom učinkovitost tih lijekova', upozorio je Luca Pani, direktor AIFA-e u izjavi za Corriere della Sera.

Naime, antibiotici ubijaju većinu bakterija, ali neke od njih uspiju razviti zaštitu i antibiotici na njih prestanu djelovati. Što se antibiotici češće uzimaju, veća je opasnost od razvoja otpornosti bakterija. Danas postoje bakterije otporne na većinu poznatih antibiotika, i infekcija takvim bakterijama ozbiljno ugrožava zdravlje i život. Znanstvenici sa sveučilišta Tromso u Norveškoj smatraju da je za povrat osjetljivosti bakterija prema antibioticima potrebno potpuno prestati koristiti antibiotike na 40 godina!

Prema procjenama Assosalute, Nacionalne udruge proizvođača lijekova za samoliječenje, godišnje se u Italiji uništi oko 12 milijuna paketa lijekova u vrijednosti od oko 30 milijun eura. Uzroci su različiti: od defekta na ambalaži pa kutije ne mogu na tržište, do toga da je lijekovima istekao rok trajanja.

Ističemo da lijekovi kojima je istekao rok trajanja mogu postati nedjelotvorni te opasni po zdravlje konzumenta. Preporuča se stoga da da dvaput godišnje napravite inventuru - provjerite rokove valjanosti te jesu li lijekovi promijenili boju ili konzistenciju pa popunite zalihe. Riješite se svega čemu je istekao rok trajanja. Stare lijekove ne smijemo bacati u komunalni otpad te WC školjku jer time možemo zagaditi okoliš, odnosno ugroziti zdravlje biljaka i životinja. Stare lijekove treba odnijeti u najbližu ambulantu, dom zdravlja ili ljekarnu i odložiti u za to specijalizirane spremnike. Ljekarne su dužne preuzimati stare lijekove i sličan farmaceutski otpad neovisno o podrijetlu. U nekim ljekarnama stare lijekove preuzima osoblje, dok u drugima stare lijekove možete odložiti u posebno označene spremnike.