SMEĆE U ZAGREBU

Ne znamo gospodariti ni s čime, čak ni otpadom

smeće jakuševac

smeće jakuševac

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/Vecernji list

Jedino zagrebačko odlagalište otpada, Prudinec na Jakuševcu, ove bi godine trebalo biti ugašeno. Otpad se gomila, Zagrepčani su najveći proizvođači smeća u Hrvatskoj, a alternativne lokacije nema. Pitanje je - kako dalje?

Otpad u brojkama

Svaki stanovnik Hrvatske godišnje proizvede u prosjeku 295 kilograma smeća, dok Zagrepčani, najvjerojatnije zbog višeg standarda, proizvedu čak 350 kilograma otpada po stanovniku.

150 do 200 milijuna eura Hrvatska može dobiti iz pretpristupnih fondova EU-a za zbrinjavanje otpada.

U Zagrebu je 4.150 kontejnera za selekcionirani otpad, poput papira, plastike i stakla.

Na odlagalištu Prudinec na Jakuševcu prošle se godine zbrinulo 341 tisuću tona smeća.

U Zagrebu se reciklira 25 posto otpada.

Čak 300 stalnih divljih odlagališta je na području Zagreba.

Na katastrofalno (ne)gospodarenje otpadom u Hrvatskoj danas je upozorila SDP-ovka Mirela Holly, potpredsjednica Odbora za zaštitu okoliša u Saboru, i Sandra Tucak Zorić iz gradskog Ureda za energiju, zaštitu okoliša i održivi razvoj.

'Jakuševac je zagrebačka rak-rana
. Rok za zatvaranje je 2010. godina, a to je nemoguće, stoga treba pod hitno produljiti taj rok', naglasila je Tucak Zorić i pojasnila da će odlagalište na Jakuševcu najvjerojatnije biti aktivno do 2018. godine, tj. dok se ne izgradi centar za gospodarenje otpadom.

A od tog centra, u kojem bi se odlagao komunalni i građevinski otpad i u kojem bi bila spalionica opasnog otpada, zasad nema ni 'c'.

Najveći problem izgradnje takvog centra je pronalazak adekvatne lokacije. Grad već sada muku muči s pronalaskom zemljišta za puno manje projekte, poput reciklažnih dvorišta. Kada se i pronađe adekvatna lokacija, takvi projekti uvijek nailaze na otpor lokalnog stanovništva koje ne želi imati u blizini išta povezano sa smećem.

'Nitko ne želi imati u svojoj blizini centar za gospodarenje otpadom. Ljudi misle da je to obično smetlište, a to ne bi trebalo biti tako', pojasnila je Holly i dodala da takva postrojenja ne bi smjela utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva, osim što mogu donijeti niz pozitivnih stvari.

Kaže da izgradnja centara treba biti u interesu lokalnim zajednicama jer je riječ o velikim projektima koji nude veliku mogućnost zapošljavanja u ekološkoj industriji. Uostalom, jedinice lokalne samouprave i građani koji žive u blizini odlagališta trebali bi dobivati eko rentu od države. Pozitivan primjer toga je kod Čakovca, tj. odlagalište u Totovcu. Tamošnja mjesna samouprava dobiva 60 tisuća kuna mjesečno, a određeni iznos dobivaju i sami mještani.

Za izgradnju centara za gospodarenje otpadom potrebna su golema sredstva. Grad Zagreb planira čak 80 posto izvući iz pretpristupnih fondova EU-a, no za to moraju postojati detaljni planovi utjecaja na okoliš i lokacijske dozvole, čega još nema.

Holly kaže da bi izgradnju centara u ostalim dijelovima Hrvatske trebalo financirati pomoću javno-privatnog partnerstva. 'Država jednostavno nema dovoljno proračunskog novca za takve velike projekte', zaključila je Holly.

Marko Lukunic/Vecernji list

Marko Lukunic/Vecernji list

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/Vecernji list

Zagrebačko brdo smeća - Jakuševac

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi