Jučer je u Sabor poslana izmjena Prekršajnog zakona prema kojoj će građani moći platiti 50 posto manju kaznu – ako je plate odmah. Prošli tjedan, kroz Zakon o parničnom postupku, odlučeno je da će se sudski pozivi moći slati elektronskom poštom kako bi se uštedio dio od 60 milijuna kuna troška na poštanskim uslugama. Kroz Zakon o sudovima odlučeno je da se najstariji predmeti moraju hitno rješavati i da će za sporost biti stegovno odgovorni predsjednici sudova. Najavljena je informatizacija pravosuđa, a sljedeći tjedan trebali bi dobiti i prijedlog novog Zakona o zemljišnim knjigama.

Ministar Orsat Miljenić za tportal je rekao da će Zakon o zemljišnim knjigama donijeti instrumente za ubrzavanje postupka i obnovu zemljišnih knjiga. 'Uočili smo nešto neprihvatljivo, a to je da se diljem zemljišnoknjižnih odjela Općinskih sudova razlikuje praksa. Zato uvodimo Visoki zemljišnoknjižni sud kojemu će se izravno slati žalbe, umjesto na Županijske sudove. Moramo omogućiti da bez obzira na mjesto – dobijete isto rješenje', rekao je Miljenić.

Upitan kako to da se ranije nije išlo u ove reforme, Miljenić nas je uputio na svoje prethodnike i dodao da on to ipak ne bi nazvao reformama: 'Ove promjene trebale bi, na prvom mjestu, omogućiti bolju uslugu građanima, brže postupanje sudova i jasniju liniju odgovornosti.'

Kaže da je i dalje jasna granica preko koje izvršna vlast (Vlada) ne prelazi kako ne bi utjecala na sudsku, no ističe da je Vlada ipak odgovorna za upravljanje i 'menadžment' organizacije pravosuđa: 'Upravo zato mijenjamo načela i dajemo veću odgovornost predsjednicima sudova. Ako postupak traje predugo i ako se ne ispunjava norma – netko mora odgovarati, naravno ako nema opravdanih razloga za odugovlačenje.'

Rezultati, rekao je Miljenić, neće doći preko noći jer se upravo razbija tromost sustava i počinju rješavati problemi koji su se gomilali zadnjih 20 godina. 'Ovo su okviri i normativi, u glavama se moraju mijenjati stvari, a za puni efekt ovih mjera trebat će neko vrijeme.'

Kako se novim Prekršajnim zakonom potiče građane da plaćaju kazne u što kraćem roku, za 'popust' od 50 ili 25 posto, Miljenić je imao potrebu još jednom naglasiti da se ta mogućnost nije uvela zbog punjenja proračuna, nego zbog mijenjanja ponašanja uz odgovornost države. Zato su, kaže, i skratili rok zastare i omogućili da građani koji ne mogu platiti kaznu mogu zamijeniti sankciju za rad za opće dobro ili se na sudu može smanjiti kazna u odnosu na onu koja je propisana zakonom

'Pokušavamo preokrenuti stvari, neće ići brzo, to je stvar mentaliteta, ali svi živimo od poreza i ne možemo tjerati građane da se prilagođavaju nama, nego se mi moramo prilagoditi', rekao je Miljenić koji smatra da sve ove mjere svejedno neće imati bitan utjecaj na proračunski minus te da će sljedeća godina biti jako teška s još većim mjerama štednje.