Natalitet u praksi: Gdje su najveće naknade za djecu i zašto ova vlast to ne zna?

Molve su iznimka po pitanju jednokratnih naknada za djecu, baš kao i Blato na Korčuli, u kojem se takva pomoć za novorođenčad penje od 5000 kuna za prvo dijete, preko 10.000 kuna za drugo, do 60.000 kuna za treće i vrtoglavih 70.000 kuna za svako četvrto i sljedeće dijete. Opatija, nadalje, nije komadić raja samo za turiste, već i za tamošnje roditelje kojima gradski oci i majke isplaćuju po 10.000 kuna za prvo, 15.000 za drugo te po pet dodatnih tisuća za svako sljedeće dijete. Ni Vir kod Zadra nije za baciti: jednokratna pomoć za prvo novorođenče ondje iznosi 7500 kuna i udvostručuje se za svako iduće dijete.

Nisu sve lokalne vlasti, naravno, sklone tako izdašnim naknadama poticati natalitet na svom području, niti su uopće u mogućnosti odriješiti kesu za demografsku revitalizaciju. No mnoštvo njih vrlo aktivno potiče pronatalitetnu politiku nizom drugih mjera, poput pojačanih socijalnih davanja obiteljima s više djece, ulaganja u odgojno-obrazovne objekte ili sufinanciranja školskih udžbenika, prijevoza i prehrane. A što, u međuvremenu, rade državni dužnosnici u Zagrebu?

Na pitanje tportala raspolažu li ikakvim pokazateljima o najboljim mjestima u Hrvatskoj za život obitelji s djecom - u smislu dostupnosti vrtića po broju stanovnika, mogućnosti zapošljavanja, novčane pomoći za novorođenu djecu i drugih mjera koje poduzimaju lokalne zajednice - iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odgovaraju niječno.

'Ministarstvo ima određena saznanja, no ne raspolaže recentnim podacima, vezano za aktivnosti iz predmetnog područja te socijalna i/ili obiteljska davanja jedinica lokalne samouprave i jedinica regionalne (područne) samouprave. Sigurno jest da na lokalnoj razini postoje različita novčana davanja i potpore namijenjene obiteljima. S obzirom na to da su ti pokazatelji neujednačeni i neselektivni, u ovom trenutku nije moguće dati potpun prikaz svega što se na lokalnoj razini radi s ciljem održivog gospodarskog razvoja, obiteljskih potpora, usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, skrbi o djeci i drugih mjera iz ovog područja', stoji, između ostalog, u odgovoru Ministarstva.

Umjesto državnih službi, pokazatelje o pronatalitenim mjerama na terenu predočio je portal Gradonačelnik.hr, koji je u velikom istraživanju krajem 2016. usporedio koliko gradovi izdvajaju za jednokratne novčane naknade za novorođenčad u odnosu na njihove cjelokupne godišnje proračune. Utvrđeno je da je najviše - 1,73 posto proračuna - izdvojio Sinj, a potom, redom, Zagreb, Vis, Vrbosko, Jastrebarsko, Novi Marof, Zlatar, Šibenik, Vrgorac, Osijek i Varaždinske Toplice.

Šest mjeseci prošlo je otkako je premijer Andrej Plenković istaknuo da je demografija temelj gospodarskog, društvenog, regionalnog i ukupnog razvoja Hrvatske. Upozorio je da je Hrvatska u jednom desetljeću, od 2001. do 2011., izgubila preko 150.000 stanovnika, da pada natalitet, mladi se iseljavaju, a prosječna starost stanovništva porasla je za gotovo 10 godina, što svrstava Hrvatsku među najstarije nacije Europe. Zbog svega navedenog državi prijeti i potpun slom mirovinskog sustava.

Vlada je, pohvalio se premijer još u veljači, u cilju demografske obnove usvojila mjere kao što su porezna reforma, povećanje osobnog odbitka za djecu, poticaji za zapošljavanje mladih, uklanjanje administrativnih prepreka, povećanje plaća za javne službenike i skoro subvencioniranje stambenih kredita. Od kolovoza su se pak povećale roditeljske naknade na maksimalno 3991 kunu, a nezaposlenima na 2328 kuna.   

U svrhu praćenja i koordinacije provedbe planiranih mjera demografske politike, Vlada je osnovala i Vijeće za demografsku revitalizaciju, među ostalim sa zadaćom da potiče međuresornu suradnju i suradnju s jedinicama lokalne vlasti, što je Vladina obveza po Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Sastanak sa županima te predstavnicima gradova i općina planiran je u rujnu, poručili su iz Ministarstva za demografiju.

Posebno zabrinjavajućim ocjenjuju iseljavanje mladog stanovništva, 'ali u ovom trenutku nije moguće to da provedba jedne ili više vezanih mjera i aktivnosti odmah bude učinkovita, već se rezultati takvih aktivnosti mogu očekivati u dugoročnom razdoblju provedbe'.

U međuvremenu, roditelji se mogu osloniti i na lokalne sredine, a kriteriji za ostvarivanje jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete variraju po pitanju državljanstva roditelja - trebaju li oba roditelja ili samo jedan imati hrvatsko državljanstvo - i duljini neprekidno prijavljenog prebivališta roditelja u mjestu ostvarivanja tog prava (od devet mjeseci do pet godina).