KONKRETNE BROJKE

Napokon znamo koliko su oceani duboki

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 11.09.2010 09:37
  • Objavljeno 19.05.2010 u 12:54
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Koliko su duboki oceani? Koja je njihova prosječna dubina? Koliko je vode u njima? Odgovori na ova pitanja mijenjali su se mnogo puta u prošlosti, a i danas se za svako od njih na Googleu može naći više različitih podataka od kojih su neki stari 30-ak i više godina

No Oceanografski institut Woods Hole (WHOI) danas je objavio nove informacije: zapremina svih oceana zajedno je 1.332 milijarde prostornih kilometara, a njihova prosječna dubina je 3.682 metra

Do ovih rezultata, objavljenih u novom broju časopisa Oceanography, došli su uz pomoć satelitskih mjerenja suautori studije Matthew Charette s odjela za morsku kemiju i geokemiju WHOI-a i geofizičar Walter H. F. Smith iz National Environmental Satellite, Data and Information Service, američke Nacionalne oceanske i atmosferske uprave. Oni pokazuju da je ukupan volumen oceana za oko pet Meksičkih zaljeva manji od prijašnjih procjena, odnosno oko 0,3 posto manje od proračuna od prije 30 godina.

Zanimljivo je da su mjerenja Johna Murraya iz 1888, obavljena relativno primitivnim napravama, dala dosta dobar rezultat - tek 1,2 posto veći od najnovijeg.

Druga zanimljivost je ta da procjene prosječne dubine i zapremina oceana svakim novim mjerenjem postupno padaju. Uzrok tome nije smanjivanje količine vode u njima, već sve bolje tehničke mogućnosti otkrivanja podmorskih planinskih lanaca i drugih formacija koje zauzimaju prostor koji bi inače zauzela voda.

'Satelitske snimke otkrivaju da je morsko dno neravnije i brdovitije nego što je itko do sada mogao zamisliti', kaže Walter H. F. Smith. Radari na satelitima još uvijek ne mogu 'vidjeti' dno oceana. Umjesto toga, oni otkrivaju što se nalazi ispod površine po njezinoj ispupčenosti – što je veća planina na dnu, to će površina oceana biti ispupčenija, objašnjava Smith. Novim mjerenjima pokriveni su gotovo svi oceani svijeta, osim nekih dijelova Arktika koji se nalaze pod ledom. Tim ističe da bi satelitska mjerenja ipak trebalo dopuniti mjerenjima brodskim sonarima.

Novi rezultati mogli bi biti korisni za brojna druga istraživanja među kojima i za stvaranje preciznijih modela klimatskih promjena.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi