Nakon gotovo 13 godina u Hrvatskoj će se održati probna državna matura: Od 15. ožujka do 15. travnja probne ispite polagat će oko 50.000 učenika završnih razreda gimnazija i strukovnih škola. Do kraja godine održat će se i dva kruga nacionalnih ispita na reprezentativnom uzorku od 81 osnovne škole, kojima će se, između ostalog, provjeravati učinci kurikularne reforme - u razdoblju pandemije i potresa, uz različite etape Škole za život - na znanje učenika petih i osmih razreda
Kako će probna matura utjecati na ovogodišnju državnu maturu, prvu u Hrvatskoj baziranoj na suvremenoj Školi za život, i po čemu će se matura 2021./2022. zapravo razlikovati od dosadašnjih?
Odgovarajući na pitanje o kriterijima za prolaznost ispita na ljetnom i jesenskom roku, s obzirom na razlike među školama u etapama provedbe Škole za život i otežanu nastavu u pandemijsko-potresnim uvjetima, iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) navode da se pragovi prolaznosti uvijek određuju nakon provedbe ispita te se prilikom određivanja pragova uzimaju u obzir okolnosti u kojima se odvijala nastava. Upravo zato su probni ispiti važni kao izravna povratna informacija dobivena od učenika.
vezane vijesti
![[VIDEO] Trupinić i Marenić nagrađeni kao najbolji učenici na državnoj maturi](/media/thumbnail/500x300/1503175.jpeg?cropId=1782983)
Poručuju da u ovogodišnjim ispitima državne mature nije došlo do većih promjena, osobito obveznih ispita, a do manjih promjena došlo je u omjeru broja otvorenih i zatvorenih zadataka i tome slično. Osim toga, sve će se promjene postupno uvoditi, tako da se ovogodišnji pristupnici maturi mogu prilikom svoje pripreme u velikoj mjeri osloniti na ranije provedene ispite.
Velik interes za probnu maturu i načelo pravednosti
'Ove godine na državnu maturu izlaze učenici koji su se školovali prema novim kurikulumima, stoga je bilo nužno uskladiti ispite državne mature s njima. Pritom je izrada ovogodišnjih ispita bila osobito izazovna zbog činjenice da se kurikularna reforma uvodila u etapama, odnosno novi kurikulumi implementirani su prvo u škole u kojima se provodio eksperimentalni program, a godinu kasnije i u sve ostale. Radi se upravo o generaciji učenika koja će ove školske godine pristupiti ispitima državne mature neovisno o tome jesu li ili nisu pohađali eksperimentalni program.
Stoga je jedan od ciljeva izrade ovogodišnjih ispita državne mature načelo pravednosti, odnosno svi pristupnici, neovisno o tome jesu li ili nisu radili po eksperimentalnom programu, trebaju imati jednaku mogućnost za ostvarivanje dobrih postignuća. Tako ispiti u dijelu nastavnih sadržaja prvog i drugog razreda sadrže samo one ishode koji su zajednički ispitnim katalozima temeljenima na nastavnom programu te predmetnom kurikulumu', kažu u NCVVO-u.
Probne ispite prijavilo je nešto manje od 26.000 učenika četvrtog razreda, što iznosi više od 90 posto populacije učenika završnog razreda. Veliki interes za probne ispite podudara se s ranijim istraživanjima koje je proveo Centar, a prema kojima je oko 90 posto maturanata izražavalo da smatraju vrlo korisnim mogućnost ranijeg upoznavanja s konceptom i načinom pisanja ispita državne mature.
Utjecaj probne mature na državnu maturu
Probni ispiti u četvrtom razredu važni su radi dobivanja povratnih informacija koje će biti korištene u izradi ključeva za bodovanje zadataka, ali i u interpretaciji dobivenih rezultata na redovnim ispitima, navode u NCVVO-u.
Ove godine prvi put održat će se probni ispiti državne mature za učenike trećeg razreda. Radi se o prvoj generaciji učenika koji se u potpunosti školuju prema novim predmetnim kurikulumima. Stoga će u trećem razredu biti provedeni probni ispiti iz hrvatskog jezika i matematike. Ti su ispiti rađeni prema novom konceptu, u potpunosti usklađenim s novim kurikulumima', preciziraju u Centru, dodajući da su povratne informacije s tih ispita iznimno važne te će one zasigurno biti korištene u konačnom definiranju ispitnih kataloga za iduću školsku godinu.
Esej iz hrvatskog
Ove godine esej iz hrvatskog jezika ima jednaku strukturu kao i prijašnjih godina, a na njegovo bodovanje primjenjuje se jednak princip kao i prošle školske godine. Dakle na eseju je moguće postići maksimalno 40 bodova, a na drugom dijelu ispita 80 bodova. Drugi dio ispita sastoji se od zadataka s ponuđenim odgovorima iz jezika i književnosti. Postignuti bodovi na eseju pritom nisu nužan preduvjet za polaganje ispita iz hrvatskog jezika.
S druge pak strane u trećem razredu srednjih škola bit će primijenjen novi koncept eseja s novom skalom bodovanja. Povratne informacije s probnih ispita bit će ključne u donošenju odluke o budućnosti eseja na državnoj maturi.
Nacionalni ispiti, kao jedan od temeljnih mehanizama praćenja i unapređenja kvalitete nacionalnog obrazovnog sustava, održat će se u svibnju i listopadu, a polagat će ih učenici osmog i petog razreda u 81 školi širom Hrvatske. Na području Grada Zagreba uključeno je 11 škola (Izidora Kršnjavog, Tituša Brezovačkog, Trnsko, Ante Starčevića, Odra, Ivana Cankara, Sesvetska Sela, Šestine, Jordanovac, Matka Laginje i Matije Gupca), u Splitu dvije (Meje i Mejaši), a u Rijeci i Osijeku po jedna škola (Nikola Tesla i Mladost).
U svibnju će se provjeravati znanje osmaša iz hrvatskog jezika, matematike, biologije, kemije i fizike dok će se u listopadu kod petaša testirati odgojno-obrazovni ishodi i nastavni sadržaji ukupne razredne nastave do kraja četvrtog razreda iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva. Rezultati nacionalnih ispita neće utjecati na završne ocjene učenika u osmom razredu.
