ZA REFORMU OBRAZOVANJA

Nacionalnim ispitima do manje superodlikaša? Brojke su sada već potpuno abnormalne

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 03.07.2022 10:30
  • Objavljeno 03.07.2022 u 10:30
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: montaža: tportal; Duško Jaramaz, Davorin Višnjić

Hrvatskoj je nužna cjelovita reforma obrazovanja od osnovnoškolske pa do fakultetske razine, kako bismo dobili manje petica, više znanja te učenike bolje pripremljene za tržište rada, piše u nedjelju Večernji list

Nisu nas osvijestili rezultati državnih matura tijekom posljednjih 13 godina koji su itekako pokazali nerazmjer zaključnih ocjena u odnosu na rezultate ostvarene na donedavno jedinom ispitu u hrvatskom obrazovnom sustavu kojim se bez ikakve subjektivnosti procjenjuje znanje učenika.

Hrvatski su učenici u matematičkoj pismenosti ispodprosječni, u prirodoslovnoj ne samo da su ispodprosječni nego čak i nazaduju, a ništa im bolja nije ni čitalačka pismenost. Štoviše, u njoj nije uočen nikakav pomak u postignućima naših učenika tijekom 12 godina PISA istraživanja počevši od onog provedenog 2006. pa do 2018. godine kada su naši 15-godišnjaci posljednji put sudjelovali na testiranju.

Usporedbe s drugim obrazovnim politikama i sustavima naši političari redovito odbacuju vodeći se tezom da naši školski uvjeti, ulaganje u obrazovanje i model poučavanja nisu usporedivi s drugim zemljama.

Nasuprot takvim ponižavajućim rezultatima obrazovnog sustava, evidentiranim PISA istraživanjima, mi vodimo sasvim druge statistike, i to one koje svjedoče o nužnoj i isforsiranoj odličnosti, i to isključivo odličnosti koja podrazumijeva odličan uspjeh baš u svakom školskom predmetu kako u osnovnim tako i u srednjim školama.

Naime, kada su nas u međunarodnom programu ispitivanja znanja i vještina učenika, što PISA testovi jesu, poželjeli osvijestiti rezultatima, mi smo u toj školskoj godini u cijelom obrazovnom sustavu, uključujući sve razrede osnovnih i srednjih škola, brojili 468.838 učenika od kojih je 17,06 posto njih, odnosno 79.994 učenika ostvarilo odličan (5,00) uspjeh na kraju te školske godine.

Iako je problematika velikog broja odlikaša već dugo tema po završetku nastavne godine, abnormalni porast broja superodlikaša, čije ocjene, jasno je to, ne prati i odlično znanje, u fokus ulazi upravo u školskoj 2017./2018. godini kada broj superodlikaša počinje znatno rasti unatoč velikom smanjenju broja učenika u školama. Dotad se udio superodlikaša u našim i osnovnim i srednjim školama kretao oko 16 posto.

Školske godine 2018./2019. od ukupno 461.049 učenika naš je obrazovni sustav imao 81.704 superodlikaša, a školske godine 2019./2020., kada naš obrazovni sustav pogađaju najduži štrajk, pa pandemija, u Hrvatskoj ukidamo baš sve kriterije vrednovanja, posve ignorirajući činjenicu da nam djeca u odnosu na ostalu djecu u svijetu spadaju u rang ispodprosječnih, piše novinarka Večernjeg lista Lana Kovačević.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!