Koraci naprijed napravljeni su, kazao je Andor, u reformama koje se tiču socijalne politike i zapošljavanja te povlačenja novca iz europskih fondova, pogotovo Europskog socijalnog fonda. Naime, EK je za period od sedam godina predvidjela 1,5 milijardi eura za Hrvatsku iz Europskog socijalnog fonda, pri čemu 20 posto tog novca mora biti iskorišteno kao potpora socijalnoj uključenosti.

Andor je pozdravio i ideju 'one stop shopa' u kojem će biti okupljene sve socijalne naknade, a i podržao je što je Hrvatska napravila po pitanju 'jamstva za mlade'.

Da je Vlada po pitanju reformi u području socijalne politike dobila pohvale Europske komisije, potvrdila je i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, kazavši kako do kraja godine u tzv. 'master shopu' trebaju biti sve četiri glavne socijalne naknade.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je da su europskom povjereniku Andoru predstavili djelić od 400 programa ugovorenih kroz Operativni program Razvoja ljudskih potencijala 2007-2013. Mrsić je spomenuo i kako će Europskoj komisiji Hrvatska poslati primjedbu na jučer objavljenu preporuku Komisije koja se tiče godine odlaska u mirovinu.

'Kao što znate, mi smo predložili da se od 2030. produžuje postepeno dob za odlazak u mirovinu, do 2038, kada bi i muškarci i žene trebali odlaziti u mirovinu sa 67 godina. Europska komisija je u svojim preporukama predložila da se taj period skrati i da se ranije odlazi u mirovinu. Mi smatramo da u ovom trenutku, dok nismo usporedili naše mirovine i odnos naših mirovina s trajanjem života, da do tada odluka o tome da li treba pomaknuti dob za odlazak u mirovinu ranije ili ne treba biti postponirana. Također smo napomenuli da je životna dob hrvatskih građana pet godina kraća nego životna dob građana Europske unije i da ćemo tek negdje 2030. doći na razinu životne dobi građana Europske unije. Da pomaknemo dob za odlazak u mirovinu ranije, doveli bismo u nepovoljan položaj građane RH jer će oni bitno kraće uživati mirovinu nego prosječni građanin Europske unije', pojasnio je Mrsić.

O tome se pregovori još uvijek vode, poručio je Andor na pitanje kako on gleda na tu hrvatsku primjedbu. 'Zadnjih godina Komisija nedvosmisleno podržava tu vezu između efektivne dobi odlaska u mirovinu i dužine života. Dakle, važna je efektivna dob odlaska u mirovinu, za razliku od zakonske. Međutim, postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir, jedan od njih je razina nezaposlenosti u državi. Ako je razina nezaposlenosti visoka, onda, naravno, vrijeme odlaska u mirovinu može biti manje, a isto tako je to vezano uz visinu doprinosa. Ovdje je riječ o pronalaženju ravnoteže i treba uzeti u obzir sve faktore', kazao je Andor.

Na odredbe zakona koje se tiču dobi odlaska u mirovinu na press konferenciji u Saboru osvrnuo se i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja. 'Ova odredba od 67 godina za starosnu mirovinu i to prijelazno razdoblje od 2030. do 2038, to nije trebalo stajati u zakonu, svi socijalni partneri su to mislili i sad zbog nadležnog ministarstva koje je inzistiralo na tome imamo problem', kazao je Hrelja.

Podsjetio je da je prije šest mjeseci u raspravi u Saboru upozoravao da nema smisla u zakon unositi normu koja će na snagu stupiti za 17 godina. 'To što smo govorili se pokazalo vrlo opravdanim u slučaju primjedbi Europske komisije, odnosno zahtijeva ubrzanje tog prijelaznog roka. Europski birokrati su se uhvatili 67 godina starosti i sada traže ubrzavanje, iako mi nikakvih temelja za takvu normu nemamo jer će se prema demografskim kretanjima prosjek starosti u Hrvatskoj tek 2030. izjednačiti s prosjekom starosti u EU, dakle još nećemo biti blizu Švedske ili nekih drugih zemalja s visokim standardom. Naša neopreznost plus birokratski pristup EU i dolazimo do pozicije da za nešto što nismo uopće namjeravali napraviti će netko raditi na nas pritisak, a to nije dobro za naš mirovinski sustav', poručio je Hrelja.