RASPRAVA U EU

Može li med biti zagađen GMO-om?

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 18.09.2011 00:39
  • Objavljeno 18.09.2011 u 07:00
pčele

pčele

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Frank May

Hrvatski pčelarski savez od Ministarstva poljoprivrede zatražio je strožu kontrolu uvoznog meda nakon što je prošlog tjedna Europski sud pravde u Luxembourgu naredio označavanje meda koji sadrži polen genetski modificiranog kukuruza

Martin Kranjec, predsjednik HPS-a, od ministra poljoprivrede Petra Čobankovića traži da se uvozni med strože kontrolira na prisutnost ostataka GMO-a, jer obavezu označavanja zagađenog meda sada imaju svi proizvođači u Europskoj uniji. 'Uvoznog meda u Hrvatskoj ima vrlo malo, ali želimo ljude zaštititi i od tih eventualnih zagađenih proizvoda', rekao je Kranjec.

Nakon tužbe njemačkih pčelara protiv bavarske vlade 2005. godine zbog zagađenja njihova meda peludom pokusnih usjeva GMO kukuruza MON810, koji proizvodi korporacija Monsanto, slučaj se našao na najvišem europskom sudu. Prema tužbi pčelara sud je odlučio da takav zagađeni med smatra proizvodom od GMO-a i da je za takve proizvode potrebna posebna autorizacija.

'Ova odluka omogućuje izmjenu sadašnjih pravila i daje pravnu potporu za uvođenje oštrijih mjera kojima bi se spriječilo zagađenje koje dolazi od kompanija poput Monsantoa', kaže Mute Schimpf iz kampanje za hranu organizacije Friends of the Earth.

Ova odluka suda ujedno ugrožava nedavni EU propis kojim se dopuštaju tragovi GMO-a u hrani za životinje i to bez sigurnosne provjere. Schimpf smatra kako taj propis, na osnovu ove odluke suda, sada valja revidirati.

José Bové, francuski europarlamentarac Zelenih poznat kao vođa seljačkih prosvjeda protiv GMO-a i agrokorporacija, smatra da europske seljake može zaštiti jedino potpuna zabrana GMO-a, piše britanski Guardian. 'Pčelari u protivnom ne mogu zaštititi svoj med od zagađenja GMO-om', rekao je Bové.

Sporni GMO kukuruz proizvod je američke kompanije Monsanto. Biljka je genetski izmijenjena tako da proizvodi insekticid koji je štiti od određenog štetnika, a inače ga prirodno proizvodi bakterija Bacillus thuringiensis

Presudu su znanstveno neutemeljenom proglasili neki stručnjaci poput Viviana Mosesa, profesora biotehnologije na Sveučilištu u Londonu.

Proizvođači u Europskoj uniji godišnje proizvedu 200 tisuća tona meda, što nije dovoljno za potrebe tržišta pa se uvozi dodatnih 140 tisuća tona godišnje. Najveći dobavljači tog uvoznog meda u EU su Argentina i Kina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi