Rusija već duže vrijeme izaziva članice NATO-a nadlijetanjem njegova zračnog prostora borbenim avionima i dronovima, a mnogi ocijenjuju reakciju Saveza premlakom
NATO saveznici, po uobičajenom postupku, aktiviraju dežurni par borbenih lovaca, koji vizualno identificira ruske avione i 'isprati' ih van granica NATO-a, a u slučaju upada ruskih dronova u Poljsku, njeni lovci F-16 sudjelovali su u rušenju uljeza. No, prema ruskim avionima još nije bilo borbenog djelovanja, odnosno pokušaja rušenja, iako neki zagovaraju i takvo rješenje, primjerice, češki predsjednik Petr Pavel i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ruski su avioni tako u petak u dva navrata povrijedila zračni prostor NATO članica, prvo su tri aviona MiG-31 punih 12 minuta letjelil preko Estonije, a zatim su dva ruska aviona nadletjela poljsku naftnu platformu u isključivom gospodarskom pojasu te zemlje na Baltiku.
Na društvenim mrežama mnogi komentatori se žale da NATO ispada slab jer ne cilja i ne gađa ruske avione koji očito provociraju, dok drugi navode da je bolje ne eskalirati ionako vruću situaciju, odnosno zategnuti odnos NATO-a i Rusije do kojeg je došlo zbog ruske invazije na Ukrajinu.
vezane vijesti
Neki podsjećaju na sličnu situaciju otprije deset godina, kada su ruski avioni, koji su tada djelovali u borbi protiv ISIL-a u Siriji, u više navrata povrijedili zračni prostor Turske. U nastavku donosimo što se tada dogodilo u jednom od najtežih međudržavnih incidenata modernog doba i kakve su bile posljedice.
Rusija je u Siriji započela vojnu intervenciju u rujnu 2015. na poziv vlade tadašnjeg predsjednika Bašara al-Asada, s ciljem borbe protiv terorističkih skupina, ISIL-a i drugih. No, situacija u Siriji bila je daleko od jednostavne, pa je paralelno s operacijama protiv ISIL-a, u kojima je sudjelovalo više svjetskih vojski i domaćih paravojski, u zemlji trajao i građanski rat pobunjenih skupina protiv vladinih snaga. U tom su ratu pobunjenike pomagali zapadni saveznici predvođeni SAD-om i Turskom.
Ruski su avioni često, uz napade na položaje ISIL-a, također gađali i pobunjeničke skupine koje su podržavali SAD i Turska, a u tim su akcijama, prema tvrdnjama Turske, u više navrata povrijedili turski zračni prostor, zbog čega su Turci reagirali diplomatskim putem.
Nakon što je jedan od ruskih borbenih aviona, bombarder Su-24M, u blizini granice Turske i Sirije 24. studenog 2015. u više navrata povrijedio turski zračni prostor, Turska je za njim poslala svoje lovce F-16. Turski piloti prvo su upozorili posadu ruskog aviona da promijeni smjer jer da se nalazi u turskom zračnom prostoru, a nakon što ih nije poslušala, raketom zrak-zrak su srušili ruski bombarder.
Iako je Rusija demantirala da su njeni piloti povrijedili turski zračni prostor, tvrdeći da s njeni piloti cijelo vrijeme letjeli iznad Sirije, Turska vojska objavila je audiosnimke na kojima se čuje kako piloti F-16 upozoravaju rusku posadu da promijeni smjer.
Prema dostupnim informacijama, avion se srušio na sirijskoj strani granice, oba ruska pilota, pukovnik Oleg Peškov i satnik Konstantin Murahtin, su se katapultirala iznad područja u Siriji koje su kontrolirali pobunjenici koje je pomagala Turska. Peškov je ubijen, dok je Murahtin preživio i navodno je spašen u akciji ruskih i sirijskih specijalaca.
Zbog ovog je incidenta došlo do jedne od najozbiljnijih kriza između dviju zemalja u modernoj povijesti, a ruski predsjednik Vladimir Putin prijetio je Turskoj da će zažaliti rušenje aviona. Rusija je Turskoj uvela gospodarske sankcije koje su, među ostalim, uključivale zabranu uvoza određenih turskih proizvoda i zabranu rada turskih građevinskih tvrtki u Rusiji.
Putin je također pojačao rusku vojnu prisutnost u Rusiji, koja je instalirala i protuzračne sustave S-400 u Siriji kako bi osigurala svoje avione, a bombardere su u misijama kao zaštita pratili ruski lovci. No, ti su se ruski avioni ubuduće držali sirijske strane granice i Turska više nije bilježila njihove upade u svoj zračni prostor.
Turski piloti uhićeni pola godine nakon incidenta
Zanimljivo je i da su dvojica turskih pilota koji su sudjelovali u rušenju ruskog bombardera uhićeni u srpnju 2016. pod optužbom da su sudjelovali u pokušaju vojnog udara, a turske vlasti čak su ih javno optuživale da su rušenjem ruskog aviona svjesno i namjerno željeli pokvariti odnose Turske i Rusije.
To su navodno pokušali napraviti zato što su bili pripadnici organizacije Erdoganova protivnika, danas pokojnog Fethullaha Gulena, propovjednika i bivšeg imama koji se tada nalazio u egzilu u Sjedinjenim Državama, a kojega je Erdogan optužio da stoji iza pokušaja vojnog udara.
Unatoč ozbiljnoj krizi, do mirenja dviju država došlo je već za nešto više od pola godine, a ključni trenuci bili su kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poslao Putinu pismo isprike zbog rušenja aviona i kada je Putin nekoliko sati unaprijed upozorio Erdogana da se sprema vojni puč u Turskoj, koji je ovaj uspio osujetiti i ostati na vlasti do danas.
Nakon pomirenja, gospodarske sankcije su postupno ukinute, a odnosi su se vratili na razinu prije incidenta. Turska je čak od Rusije i kupila spomenuti protuzračni sustav S-400, čime je pak naljutila SAD, koji joj je zbog toga obustavio postupak prodaje najmodernijih borbenih lovaca F-35.
