'Postoji neka razina dostignutih manjinskih prava koja doduše nije sukladna mnogim europskim zemljama, praksi europskih zemalja, ali s obzirom na to da je to već na neki način ušlo u Ustavni zakon vjerujem da će se vrlo teško bilo tko odlučiti da ta prava drugačije tretira od onoga kako je sada predviđeno ustavnim zakonom. Usto, postoji dosta visoka vjerojatnost da se promjenama Ustava propišu neka pitanja za koja se neće moći raspisivati referendum. Bojim se da bi to moglo biti jedno od tih pitanja', objasnio je Mlakar zašto misli da će referendumsko pitanje završiti na Ustavnom sudu i tamo dobiti odbijenicu.

Naime, prema prijedlogu radne skupine za ustavne promjene, referendum se ubuduće ne bi mogao raspisivati o pitanjima koje spominje članak 3. Ustava (op. a. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.).

Novinare je stoga zanimalo, ako se u tom smislu izmijeni Ustav, hoće li se nove odredbe onda primjenjivati i na referendum o ćirilici za koji će već počelo prikupljanje potpisa. 'Teško je reći. Ustav će stupiti na snagu i do samog održavanja referenduma morat će se tumačiti te nove ustavne odredbe. Mada s nekakvog stajališta korektnosti, bilo bi logično da se na događaje primjenjuje propis koji je bio na snazi kada su se one dogodile', kazao je Mlakar.

Upitan hoće li u procesu ustavnih promjena predložiti da se u prijelaznim odredbama kaže da se odredba o tome što može biti referendumsko pitanje ne primjenjuje na postupke u tijeku, Mlakar je kazao: 'To bi bilo prejednostavno rješenje. Mi, nažalost, u radnog grupi za Ustav ne možemo doći ni u priliku iznijeti valjane argumente za neka rješenja, tako da je na ovakva pitanja na brzinu nemoguće odgovoriti. Ali prvo bismo se zalagali za to da tamo gdje manjina čini više od 50 posto stanovnika, da tamo ima pravo na službenu uporabu jezika.'

Mlakar je također objasnio zašto on referendumsko pitanje o ćirilici ne bi formulirao kako je sada postavljeno (op. a. referendumsko pitanje glasi - Jeste li za to da se ravnopravna službena uporaba jezika i pismakojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na područjujedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnicipojedine nacionalne manjine čine najmanje polovicu stanovnika takvejedinice?).

'Ne mogu ovako s nogu postavljati referendumska pitanja, ali sigurno bih ga drugačije intonirao, ono se odnosi na područje jedinice lokalne samouprave i na tome bih se zadržao. Mislim da dodatak s državnom upravom i pravosuđem jednostavno buni u smislu tog referendumskog pitanja. To je još jedan od razloga zašto mislim da Ustavni sud necće tako jednostavno propustiti ovako postavljeno pitanje', rekao je Mlakar dodavši ipak da će dati potpis za referendumsku inicijativu, bez obzira na to što se može dogoditi da ona ne prođe na Ustavnom sudu.

SDP-ov Peđa Grbin nije htio prejudicirati kakva bi mogla biti odluka Ustavnog suda ako se postavi pitanje ustavnosti. 'Koliko sam ja upoznat, ovaj referendum nije vezan uz ćirilicu, nego je vezan uz sva manjinska prava u RH, a takvo što smatram neprihvatljivim', rekao je Grbin.

Upitan što će napraviti Odbor za Ustav, čiji je predsjednik, ako Saboru dođe zahtjev za raspisivanje tog referenduma s dovoljno potpisa, Grbin je kazao: 'O tome ćemo govoriti kada to dođe, ovisno o propisima koji će biti na snazi u obliku kojem će biti. U ovom trenutku, na temelju sadašnjeg Ustava, ovakvo pitanje smatram u potpunosti neprihvatljivim.'

Protiv referenduma o ćirilici su i u HNS-u. 'Referendum je moćno sredstvo odlučivanja, ali na referendumu se ne bi smjelo odlučivati o pravima manjina jer to može biti danas svjetonazorska manjina, sutra može biti etnička, prekosutra može biti regionalna, dobna, imovinska. Prema tome, referendumom se trebaju štititi opća prava, a ne ići protiv prava manjina. Osim toga, taj referendum bi bio protiv međunarodnih obveza RH. Nakon tog referenduma bi sukobi bili veći, a život građana bi bio slabiji jer bi sa svim problemima koje imamo i kojima se ne posvećujemo dovoljno, još živjeli s tim novim sukobom', rekao je HNS-ov Jozo Radoš.