Kupnja prve nekretnine za mnoge Europljane postaje sve veći izazov. Rast cijena stanova, skuplji krediti i visoki troškovi života odgađaju ulazak na tržište nekretnina, a dob u kojoj građani prvi put kupuju dom znatno se razlikuje među europskim državama
Prema podacima izvješća RE/MAX European Housing Trend Report 2025, prosječna dob kupaca prve nekretnine u Europi iznosi 31,3 godine. Istraživanje je obuhvatilo 23 zemlje i više od 21 tisuće ispitanika, a rezultati pokazuju velike razlike među državama, piše Euronews.
Malta prednjači, Grci i Švicarci čekaju najdulje
Najranije do prve nekretnine dolaze stanovnici Malte, koji svoj prvi dom u prosjeku kupuju s 28 godina. Slijede Velika Britanija i Luksemburg, gdje je prosječna dob 28,4 godine, te Mađarska s 28,5 godina i Nizozemska s 28,8 godina.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se Grčka i Švicarska. U obje zemlje građani prvi stan ili kuću kupuju tek u kasnim tridesetima – prosječno sa 34,7 godina u Švicarskoj i 34,7 godina u Grčkoj. Visoko na ljestvici kasnih kupaca nalazi se i Turska s 34,1 godinom.
vezane vijesti
Hrvatska je također iznad europskog prosjeka. Prema istraživanju, Hrvati prvu nekretninu kupuju u prosjeku s 32,1 godinom.
Nijemci kupuju pet godina kasnije od Britanaca
Među pet najvećih europskih gospodarstava najmlađi kupci su Britanci, koji prvi dom kupuju u prosjeku s 28,4 godine.
Njemačka je potpuna suprotnost – ondje građani na kupnju prve nekretnine čekaju prosječno do 33,6 godina, odnosno više od pet godina dulje nego u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Prema riječima Michaela Polzlera, izvršnog direktora RE/MAX Europe, jedan od razloga leži u drukčijoj stambenoj kulturi.
'U Njemačkoj je najam mnogo prihvaćeniji kao dugoročno rješenje stanovanja, uz snažniju zaštitu najmoprimaca i veću stambenu sigurnost', objasnio je Polzler za Euronews Business.
Čak 69 posto Nijemaca u dobi od 18 do 34 godine živi u unajmljenim stanovima, dok je europski prosjek 38 posto.
Obiteljska pomoć igra veliku ulogu
Istraživanje pokazuje da kupnju prve nekretnine ne određuje samo pristupačnost stanova, nego i podrška obitelji.
U Velikoj Britaniji više od polovice mladih u dobi od 18 do 34 godine dobiva financijsku pomoć roditelja, bilo kroz darovanje novca ili nasljedstvo. Takva pomoć olakšava raniji ulazak na tržište nekretnina.
S druge strane, u Francuskoj tek trećina mladih dobiva sličnu pomoć, što može biti jedan od razloga zbog kojih Francuzi kasnije postaju vlasnici nekretnina.
U Italiji i Španjolskoj mladi dulje ostaju živjeti s roditeljima – prosječno do 26. godine, tri godine dulje od europskog prosjeka. Iako im to omogućuje veću štednju, često odgađa kupnju prve nekretnine.
Hrvati kupuju kasnije od prosječnog Europljanina
Uz Hrvatsku, iznad europskog prosjeka nalaze se i Češka (33,2 godine), Poljska (32,7), Bugarska (32,5) i Slovenija (32,2).
S druge strane, Austrijanci, Portugalci i Finci prvi dom kupuju prije 30. godine života.
Podaci pokazuju i da oko sedam od deset Europljana kupi prvu nekretninu do 35. godine života. Najuspješniji su Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija i Mađarska, gdje više od 80 posto građana do te dobi postaje vlasnikom nekretnine.
Vlasništvo nad stanovima ne znači nužno i raniju kupnju
Zanimljivo, istraživanje nije pronašlo jasnu povezanost između dobi kupnje prve nekretnine i udjela stanovništva koje živi u vlastitom domu.
U Europskoj uniji danas u vlastitim nekretninama živi 68,5 posto kućanstava, što je nešto manje nego 2010. godine. Razlike među državama pritom su velike – od samo 47,2 posto u Njemačkoj do čak 93,8 posto u Slovačkoj.
Europska komisija već dulje upozorava da se Europa suočava sa stambenom krizom, potaknutom rastom cijena nekretnina i sve većim troškovima stanovanja, zbog čega mladima ulazak na tržište nekretnina postaje sve teži.
