Mlade Splićanke odlučile probuditi grad iz zimskog sna u koji upada završetkom turističke sezone i u njega dovesti umjetnike iz cijele regije

Dovoljno je prošetati uskim uličicama Dioklecijanove palače i oko nje u ovom periodu između Nove godine i Uskrsa, pa spoznati zaglušujuću tišinu i prazninu koje ondje vladaju. Natpisi na zatvorenim i zakračunatim prostorima istog su značenja, ali barem nisu uniformirani: više ne obavještavaju samo o 'preuređenju' ili 'kolektivnom godišnjem', nego su katkad i duhoviti, pa veselim porukama prizivaju brzi dolazak proljeća, kvalitetan i dugačak odmor radnika i slične radosti.

Pauza je proteklih godina trajala znatno duže, kako je i turistička sezona u Splitu bila kraća, a sada je u pravilu ograničena na siječanj i dio veljače. A i mišljenja građana ponešto su podijeljena - mnogima čak odgovara pustoš kako bi došli do predaha, priželjkuju jake kiše koje će temeljito oprati ulice i uživaju u gotovo zaboravljenoj slobodi nesmetanog kretanja vlastitim gradom. Ljeti, kad uzavre ova košnica, domaćem svijetu najlakše je naprosto zaobilaziti je.

Sugovornice tportala prije tri godine osnovale su platformu Culture Hub Croatia namijenjenu umrežavanju, povezivanju i edukaciji, kao dio slične velike mreže na europskom nivou, a svoj virtualni 'hub' ove zime po prvi put će preseliti u fizičku sferu. I to baš u pet splitskih suvenirnica i mjenjačnica koje trenutno hiberniraju: one će na tri tjedna oživjeti i postati otvoreni ateljei za umjetnike i prostori za građane.

'Osam umjetnika - četiri iz Hrvatske i po jedan iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova - ovdje će imati svoje rezidencije i otvorene ateljee, bez unaprijed definirane produkcije. No očekujemo da će se kroz vizualnu i filmsku umjetnost ili performanse neki od njih referirati na kontekst u kojem će boraviti', objašnjava nam Jasmina Šarić, koja je u Splitu diplomirala povijest umjetnosti i filozofiju, a obrazovala se u Stockholmu i godinama radi kao freelance kustosica na više različitih projekata, trenutno u Laubi. Radila je i na Sveučilištu u Splitu i u nekoliko nevladinih udruga i galerija, kao i na nizu europskih projekata.

Drugi dio projekta 'Praznine 2020' još je lokalniji, participativan: kroz kalendar s naslovom 'Posvoji prostor' svim udrugama, građanima, inicijativama i pojedincima nude se termini u ovih pet crvenih točaka u Palači i oko nje, kako bi sami osmislili i predložili aktivnosti koje će se ondje odvijati. Bojali su se da se nitko neće javiti, a kalendar je zapravo već gotovo popunjen. Bit će tu i različitih radionica, razgovora s umjetnicima, 'pop-up' aktivnosti i 'meet-upova'. Svega blaga.

'Centar grada mora živjeti i Split je trenutno u problemu: s jedne strane tu je pustinja od sadržaja zbog kojih ljudi nemaju motiva za dolazak, a s druge strane ni zatvaranje trgovina i drugih prostora nije stvar osobnog odabira, treba prihvatiti činjenicu da vlasnicima nije isplativo držati ih otvorenima jer ne uspijevaju pokriti ni režije. Ali zbilja ne možemo samo kritizirati, treba malo i potegnuti', nadovezuje se Kristina Tešija, koja je diplomirala filozofiju, hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radila je kao profesorica, tumač je za znakovni jezik, a sudjelovala je i u brojnim Erasmus projektima na temu umjetnosti, medija, demokracije i interkulturalnog dijaloga. Djelovala je i u brojnim nevladinim organizacijama, a danas radi u Multimedijalnom kulturnom centru Split, ali i na community radiju KLFM te je iznimno angažirana na splitskoj društvenoj sceni.

'Dugoročni cilj ovog pilot projekta je da ovakvo korištenje prostora postane praksa. Dosadašnji je diskurs bio uglavnom fokusiran na kritiziranje trenutne situacije, dok će 'Praznine' kritiziranje zamijeniti promišljanjem o prisvajanju i djelovanju u stvarnom vremenu i prostoru i omogućiti svima da barem zimi oblikuju svoj grad i općenito urbani prostor. Uz to, regionalna dimenzija projekta te prisutnost umjetnika iz susjednih zemalja otvorit će prostor za dijalog i promociju regionalne suvremene umjetničke produkcije te pridonijeti boljem međusobnom razumijevanju i poticanju novih suradničkih projekata na međunarodnom nivou', objašnjavaju za tportal autorice, s kojima je u timu i Marina Batinić koja ima diplome iz povijesti umjetnosti i engleskog jezika, ali i upravljanja kulturnom baštinom sa zajedničkog projekta francuskog i španjolskog fakulteta. Batinić godinama radi kao projekt menadžer na različitim kulturnim projektima u Hrvatskoj i Francuskoj, ali i za Europsku komisiju. Angažirana je u Kanal - Centre Pompidou, a trenutno je koordinatorica u SME Edgeryders u Bruxellesu..

U spomenutih pet prostora one, dakako, nisu provalile ili odlučile u njima skvotati; kulturno su se dogovorile s njihovim vlasnicima o najmu i tako će od 15. veljače do 7. ožujka umjetnici ondje boraviti potpuno legalno. Bit će to, pretpostavljamo, zgodna sličica umjetnosti okružene suvenirima, ponekad i onim jeftinim i kičastim.

'Inicijativa se odnosi primarno na reaproprijaciju ne samo prostora gradske jezgre i 'vlasništva' nad baštinom, već i na potencijal kreativne zajednice koja je trenutno potisnuta i nevidljiva, a sastavni je dio genetskog koda grada Splita. Upravo je kreativna zajednica ta koja može pridonijeti očuvanju autentičnosti Splita i njegove povijesne jezgre kroz aktivno uključivanje i samih građana', dodaju naše sugovornice.

Split i njegovi građani, kažu, ponekad se čine nezainteresiranima i nemoćnima. Ali samo naizgled.