Smrt mlade zaposlenice Instituta za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka u Irkutsku otvorila je brojna pitanja, piše New York Times. Posebnu pozornost izaziva činjenica da je riječ o ustanovi koja proučava bakteriju odgovornu za kugu, čija je pandemiju u 14. stoljeću usmrtila najmanje trećinu europskog stanovništva.

Šipilova je početkom listopada preminula u bolnici u Šelehovu, u Irkutskoj oblasti, a ruske vlasti nakon njezine smrti poduzele su opsežne preventivne mjere. U karantenu su stavljeni zaposlenici i pacijenti bolnice, osoblje instituta te osobe koje su bile u kontaktu s preminulom.

Zasad nije potvrđeno da je Šipilova bila zaražena kugom niti da je u laboratoriju došlo do sigurnosnog incidenta.

'Nešto se ovdje ne poklapa'

Dodatnu zabrinutost izazvalo je postupanje ruskih vlasti, koje u početku nisu iznijele detaljne informacije o okolnostima smrti. Nisu odmah razjasnile gdje se Šipilova nalazila prije nego što se razboljela niti je li u institutu došlo do incidenta koji bi mogao objasniti eventualnu izloženost opasnom uzročniku bolesti.

Epidemiologinja Jennifer Nuzzo sa Sveučilišta Brown smatra da okolnosti zahtijevaju dodatna objašnjenja.

'Nešto se u ovoj situaciji ne poklapa', rekla je za New York Times.

Istaknula je da zaposlenica takvog laboratorija ne bi trebala razviti smrtonosnu infekciju ako su korištene odgovarajuće zaštitne mjere i ako su nakon eventualnog izlaganja pravodobno primijenjeni antibiotici.

Rubio: 'Pratimo situaciju iz sata u sat'

Slučaj je privukao i pozornost američke administracije. Američki državni tajnik Marco Rubio u srijedu je poručio da Rusija mora pružiti više informacija međunarodnoj zajednici.

'Pratimo situaciju vrlo pomno, iz sata u sat', rekao je Rubio.

Nakon pitanja američkih dužnosnika i zdravstvenih stručnjaka ruske vlasti objavile su dodatne informacije. Priopćile su da je Šipilova bila cijepljena protiv kuge te da u laboratoriju nisu zabilježene izvanredne situacije.

Ruski zdravstveni regulator također je ustvrdio da ne postoji epidemiološki rizik za stanovništvo Irkutska i okolne regije.

Može li se Crna smrt vratiti?

Iako se kuga najčešće povezuje sa srednjovjekovnim epidemijama, bolest nikada nije potpuno nestala. Uzrokuje je bakterija Yersinia pestis, koja se prirodno održava među glodavcima i buhama.

U svijetu se i danas godišnje bilježi nekoliko stotina slučajeva, ponajprije na Madagaskaru i u Demokratskoj Republici Kongo, ali povremeno i u Sjedinjenim Državama, Rusiji i drugim zemljama.

Postoje tri glavna oblika kuge: bubonska, septikemijska i plućna. Najopasnija je plućna kuga, koja uzrokuje tešku infekciju pluća i može se prenositi s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem.

Bez liječenja bolest može biti smrtonosna u svega nekoliko dana. Međutim, pravodobna primjena odgovarajućih antibiotika znatno povećava izglede za oporavak.

Kuga se koristila i kao biološko oružje?

Misteriozna smrt u ruskom laboratoriju otvorila je i pitanja o povijesti korištenja kuge kao biološkog oružja.

Prema jednom povijesnom opisu, mongolska vojska u 14. stoljeću bacala je tijela žrtava kuge preko zidina grada Caffe na Krimu. Povjesničari i epidemiolozi, međutim, nisu suglasni oko toga je li taj događaj pridonio širenju Crne smrti Europom.

U novijoj povijesti bivši pripadnik sovjetskog programa biološkog oružja tvrdio je da je Sovjetski Savez skladištio velike količine uzročnika kuge i velikih boginja za potencijalnu vojnu uporabu.

Ti povijesni navodi, međutim, nisu dokaz da je smrt zaposlenice instituta povezana s biološkim oružjem.

Stručnjaci: Nema razloga za paniku

Unatoč brojnim nepoznanicama, stručnjaci s kojima je razgovarao New York Times smatraju da zasad nema razloga za strah od velike epidemije. Čak i kada bi se potvrdilo da je Šipilova preminula od kuge, procjenjuju da bi rizik od širokog širenja zaraze bio ograničen.

Ključno je utvrditi točan uzrok njezine smrti, moguće okolnosti izlaganja bakteriji te jesu li provedene sve potrebne mjere zaštite osoba koje su bile u kontaktu s njom.

Dok se ti podaci ne objave, slučaj ostaje predmet zdravstvene i sigurnosne zabrinutosti, ali nema potvrde o izbijanju epidemije.