Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je u četvrtak nakon prosvjeda djelatnika hitne službe koji traže beneficirani radni staž, kako je ocjena struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja, ali smatra da treba ići u smjeru poboljšanja uvjeta rada
Ministrica je nakon sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, ispred koje je održan prosvjed, rekla kako je prošli tjedan na sastanku predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, a na koji su bili pozvani predstavnici sindikata u zdravstvenom sustavu, specijalistica medicine rada prezentirala elaborat za djelatnost hitne medicine.
vezane vijesti
"U tom elaboratu, koji je struka radila - nije radila ministrica i nije bilo pitanje subjektivnosti - jasno je dokazano da je nesporno da je rad u djelatnosti hitne medicine zahtjevan, kako izvanbolničke tako i bolničke hitne, ali da prema stručnim propozicijama elemenata za beneficirani radni staž za tu djelatnost nema", pojasnila je Hrstić.
Umjesto beneficiranog radnog staža, ministrica ističe kako je put kojim treba ići vezan uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini.
"To je dugoročno sigurno obaveza i odgovornost, mislim da se dugoročno sigurno može bolje napraviti cijeli radni staž, a ne ostati 'na istim uvjetima rada sa skraćenim radnim vijekom'", rekla je.
Hrstić je dodala kako joj je žao ako se djelatnici hitne medicine osjećaju kao da su nevidljivi u zdravstvenom sustavu, istaknuvši kako je ta djelatnost itekako važna i bitna jer su oni ti koji su prvi na terenu i koji prvi spašavaju ljudske živote.
Treba razgovarati, posljednja reforma bila je 2012.
Da nisu nevidljivi i nebitni potkrijepila je i činjenicom da kroz uvođenje specijalizacije iz hitne medicine prvostupnici imaju viši koeficijent u odnosu na druge prvostupnike.
Smatra da trebaju postojati određene olakotne okolnosti za osobe koje rade u toj djelatnosti zbog specifičnosti rada, poput psihološke pomoći na kojoj se treba raditi, kao i da je neprihvatljivo da se radi s neadekvatnim vozilima.
"To mora biti naša briga, da se ne događa da sve ovisi o određenom županu ili o bilo kojoj jedinici lokalne samouprave, da se ne obnavlja vozni park. Sve ono što može djelatnost hitne medicine učiniti atraktivnijom, mislim da je sve na stolu i da na tome moramo raditi", rekla je, dodavši kako je to naglasila i na sastanku sa sindikatima prije mjesec dana.
Hrstić je podsjetila kako je posljednja reforma hitne medicine napravljena 2012. godine te da se od tada pružanje usluga u toj djelatnosti značajno promijenilo - promijenile su se i prirode ozljeda, a osim vozila hitne danas postoje brodice i helikopteri.
"Idealno je vrijeme za razgovarati, ja bih pozvala sudionike prosvjeda, odnosno njihove organizacije, udruge i stručna društva, da stavimo na stol što se izmijenilo i da kroz pravilnik o pružanju djelatnosti hitne medicine radimo na uvjetima rada u djelatnosti hitne medicine", poručila je.
Dodala je kako je prosvjednike ispred NSK pozdravila, no da nisu bili "baš najsretniji" što je to učinila.
