Razgovor je počeo izvan najavljene teme. Sabol već dvije godine kod kuće peče kruh od kiselog tijesta, a njegova ga obitelj više ne kupuje, prenosi HRT.

Damir Sabol 2024. je ponio titulu Vizionara godine, nagradu koju svake godine dodjeljuje Tportal.

‘Mislim da sam ga usavršio i zadovoljan sam zapravo kako je ispalo. To je jedna obiteljska stvar, kad pečete kruh doma, to je i za obitelj nešto lijepo’, rekao je. Dodao je da mu u digitalnom svijetu posebno zadovoljstvo pruža mogućnost da nešto napravi rukama.

Na pitanje je li teže biti pekar, programer, inženjer ili menadžer, Sabol je odgovorio da svaki posao traži mnogo vremena želi li ga se doista svladati. Kao primjer naveo je japanski odnos prema radu, u kojem se znanje i vještine usavršavaju desetljećima.

‘Mislim da je to kontinuirano učenje i postizanje rezultata, za mene motivacija koja mi puno znači’, kazao je.

Poslovni uspjeh donio mu milijune dolara

Sa 57 godina, nakon poslovnog uspjeha koji mu je donio milijune dolara, trenutačni izazov vidi u razvoju Googleova tima u Zagrebu.

‘Izazov mi je sad da ovaj tim u Zagrebu, u Googleu, funkcionira dobro, da ljudi dobro napreduju’, rekao je, dodajući da ga danas vesele i manji izazovi.

Sabol je s 26 godina pokrenuo internetsku tvrtku Iskon. Prisjećajući se tog razdoblja, kaže da je uz snažnu motivaciju imao i ‘pozitivnu naivnost’.

‘Jasno mi je bilo da dolazi internet. Jasno mi je bilo da će to promijeniti svijet. Znao sam da to želim raditi u životu’, rekao je.

Poduzetnički duh pokazivao je još kao dijete. U osnovnoj je školi kolegama iznajmljivao igricu, raznosio telegrame jer mu je majka radila u pošti, a okušao se i u prodaji cipela.

‘Znam voditi ljude’

Iako ga se često doživljava kao vrhunskog inženjera ili menadžera, Sabol sebe ponajprije smatra poduzetnikom i liderom. Kaže da su neki njegovi suradnici bolji inženjeri od njega, ali svojom prednošću smatra sposobnost okupljanja i dugoročnog vođenja ljudi.

‘Nisam volio tu riječ “lider”, ali zapravo jesam – znam voditi ljude, znam ih okupiti, znam ih voditi dugo, mislim da sam fer prema njima’, rekao je.

Nakon desetljeća samostalnog poduzetništva, prvog je šefa dobio tek s 53 godine, kada je počeo raditi u Googleu. Takva mu je situacija i dalje neobična, ali odgovornost je manja nego dok je vodio Photomath i morao osiguravati plaće za 150 zaposlenih.

‘Mi smo inače dobili od američkih fondova rizičnog kapitala novce. Ja sam išao tamo i uspio osigurati financiranje za Photomath. Tako da imaš tu razinu odgovornosti koja je ogromna’, kazao je.

Google smatra odličnim radnim okruženjem, premda korporacija ima vlastiti ritam i zahtjeve.

Tehnologija se razvija brže od društva

Sabol, otac troje djece, upozorio je da se tehnologija razvija mnogo brže od školstva i sposobnosti društva da razumije njezine posljedice.

‘Ovaj ritam kojim se danas tehnologija razvija dosad nismo nikad vidjeli. I to je veliki izazov za društvo’, rekao je. Kao primjer naveo je društvene mreže, čije je negativne učinke društvo počelo razumijevati tek nakon petnaestak godina.

Ne smatra da su današnja djeca manje inteligentna od prijašnjih generacija. Opisuje ih kao kreativne i pametne, ali ističe da drukčije funkcioniraju zbog goleme količine dostupnog sadržaja. Čitanje više nije jedini put do informacija jer ih primaju i u videoformatima i audioformatima, zbog čega ih se, smatra, ne smije podcjenjivati.

Umjetna inteligencija mijenja tržište rada

Govoreći o rizicima društvenih mreža i umjetne inteligencije, Sabol je ocijenio da svaka moćna tehnologija nosi opasnosti. Poslovnom sektoru, smatra, ne može se potpuno prepustiti da sam sebe regulira jer tržišna utrka ne mora donijeti najbolje rezultate.

‘Umjetna inteligencija, s druge strane, ima isto svoje opasnosti. Mislim da se treba vrlo odgovorno tomu pristupiti’, rekao je.

Ne zabrinjavaju ga toliko sposobnosti umjetne inteligencije koliko pitanje hoće li je ljudi doista kontrolirati ili će ih pritisci potaknuti na zloupotrebu.

Osvrnuo se i na prijedlog Billa Gatesa da se dodatno oporezuju tvrtke koje pretjerano upotrebljavaju umjetnu inteligenciju, a prikupljeni novac usmjeri u prekvalifikaciju ljudi koji ostanu bez posla. Smatra da je teško osmisliti pravedan sustav, ali priznaje da će za neke poslove zbog umjetne inteligencije trebati manje radnika.

Istodobno već nastaju nova zanimanja koja prije dvije ili tri godine nisu postojala.

‘Sad je pitanje hoće li onda tvrtke biti sve bogatije jer koriste umjetnu inteligenciju, a ljudi možda neće raditi. Naravno, to je pitanje. Mislim da nitko ne može to sad odgovoriti, ali to je društveni izazov koji nam dolazi i kojeg je vrlo teško razumjeti u ovom trenutku’, kazao je.

Sabol umjetnu inteligenciju opisuje kao statističku metodu koja je postala iznimno moćna. Incidenata će, kaže, biti, zbog čega smatra da je potrebno uvesti primjerenu regulaciju i osigurati da se tehnologija kontrolira na pravi način.

Na kraju gostovanja osvrnuo se na hrvatsku poduzetničku klimu. Vladi bi preporučio da prouči iskustva građana i poduzetnika, kao što velike kompanije analiziraju iskustva svojih korisnika. Tako bi se jasnije utvrdili najveći problemi, premda zaključuje da je situacija u Hrvatskoj danas ipak mnogo bolja.