KAKO ZAVRŠITI PREGOVORE

Milanović: Razlučiti bitno od nebitnog

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 12.05.2010 18:45
  • Objavljeno 12.05.2010 u 18:33
Zoran Milanović

Zoran Milanović

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Dragan Matić

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović pozvao je u srijedu u Bruxellesu na sastanku kluba zastupnika europskih socijalista, drugoj po snazi političkoj skupini u Europskom parlamentu, da se u pitanju poglavlja 23, Pravosuđe i temeljna prava razluči ono što je bitno i što se može učiniti od manje bitnih stvari poput topničkih dnevnika.

"Pokušao sam staviti naglasak na poglavlje 23 i ukazao da se oni koji imaju interesa za to usredotoče na tu problematiku, da se razluči ono što je bitno, što je moguće i što Hrvatska treba učiniti u reformama od onoga što je manje bitno i što nema neku veliku dokaznu snagu, a to su prije svega topnički dnevnici", izjavio je Milanović novinarima nakon sastanka.

Milanović ističe da Hrvatska treba provesti reforme, depolitizirati pravosuđe i policiju, "a sve drugo su pretjerivanja. Pozvao sam naše kolege da o tome razmisle, postavio sam neka pitanja da vidimo što su topnički dnevnici i je li to zaista stvarna zapreka za otvaranje toga poglavlja, postoje li ti dnevnici i ako postoje, što bi oni trebali dokazati. Nastojao sam probuditi kod njih crv sumnje i bit će odlično ako sam u tom barem malo uspio".

Milanović je rekao da nije bilo riječi o ustavnim promjenama o kojima u Hrvatskoj razgovaraju vlada i oporba.

"Nismo došli ovamo da postižemo dogovor o hrvatskom ustavu. Na tome radimo u Zagrebu", rekao je Milanović. Na pitanje novinara da komentira zahtjev da se u ustav ubaci odredba protiv diskrimacnije na temelju seksualne orijentacije, Milanović je rekao da to već postoji u zakonu protiv diskriminacije, koji je branila i premijerka Jadranka Kosor. "To je već u hrvatskom organskom zakonu i ako vladajući žele da se ide korak naprijed i to ubaci u ustav, onda dobro, a ako ne žele, onda to moraju reći, međutim to nije glavni razlog spora", rekao je Milanović, dodajući da je bit prijepora glasovanje hrvatskih državljana izvan Hrvatske te da SDP ostaje pri stajalištu da se može glasovati samo na teritoriju Hrvatske, što uključuje i diplomatska predstavništva u inozemstvu.

Potpredsjednik socijalističke frakcije i parlamentarni izvjestitelj Hannes Swoboda
rekao je da se ne želi miješati u pitanje hrvatskog ustava, ali je dodao da treba "razjasniti stvari, da se uspostave jasna pravila glasovanja, da glasuju ljudi koji imaju životni interes u Hrvatskoj. Mi u Europskoj uniji imamo veliki interes za integritet i koheziju Bosne i Hercegovine i mislim da treba učiniti sve u tom pravcu".

Swoboda je posebice ukazao da već postoji tzv. umor od proširenja, koji zbog gospodarske krize još više jača te da stoga Hrvatska treba usmjeriti napore na usklađivanje s pravnom stečevinom i načelima EU-a.

"Političari u Hrvatskoj i mi u Europskom parlamentu imamo veliku obvezu boriti se u svim krugovima kako se ne bi vraćalo na ideje da se proširenje odgodi, da se proširenje obavi u paketu. Ovdje imamo zemlju koja je napravila veliki posao i sada se bitka mora voditi na svim frontama", rekao je Swoboda.

Swoboda je odbacio tumačenja da je Stranka europskih socijalista (PES) prije nekoliko tjedana u priopćenju, kojim je pozdravila govor hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u parlamentu BiH i izglasavanje deklaracije o Srebrenici u srbijanskom parlamentu, izjednačila odgovornost Hrvatske i Srbije za zločine u BiH.

"Mislim da se to ne može tako čitati. Nije bilo nikakvih naznaka da bi odgovornost Hrvatske i Srbije za zlodjela u BiH bila manje više ista. To nije točno", rekao je Swoboda, dodajući da je odgovornost Srbije puno veća i da je utoliko važnije i da Srbija krene istim putem kao i Hrvatska.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi