Hrvatska će u ovom programskom razdoblju dio dostupnih kohezijskih sredstava preusmjeriti na nove prioritete, među kojima su priuštivo stanovanje, prometna infrastruktura koja se može koristiti i u vojne svrhe, zaštita vodnih resursa, kibernetička sigurnost te nove tehnologije. Najavila je to ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman.

Domaći razvojni prioriteti

Riječ je o odluci donesnoj nakon revizije kohezijske politike na sredini razdoblja 2021. – 2027., u sklopu koje je Hrvatska odlučila 10 posto svojih sredstava usmjeriti prema područjima koja se sve češće ističu kao ključna na razini Europske unije, ali i kao domaći razvojni prioriteti.

'Hrvatska je iskoristila priliku da 10 posto svojih sredstava usmjeri u nove prioritete EU-a, koji su isto tako važni i za nas - priuštivo stanovanje, ulaganje u prometnu infrastrukturu koja se, u slučaju potrebe, može koristiti u vojne svrhe, u ulaganja u vodnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost i nove tehnologije', rekla je Mikuš Žigman nakon sastanka Vijeća za opće poslove u formatu ministara zaduženih za kohezijsku politiku.

Upitana na koje se prometne projekte konkretno misli, ministrica je kao primjere navela luku Ploče, druge luke na paneuropskim koridorima te cestovnu infrastrukturu u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Na sastanku su ministri usvojili i zaključke o agendi EU-a za gradove. Mikuš Žigman istaknula je da Hrvatska već u ovom financijskom razdoblju ima zaseban program za integrirana urbana ulaganja, vrijedan 680 milijuna eura.

VFO 2028. -2034.

Jedna od tema bila je i rasprava o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. godine. Europska komisija predložila je spajanje sada odvojenih fondova za zajedničku poljoprivrednu i kohezijsku politiku u jedan 'megafond', koji bi činio gotovo polovicu ukupnog VFO-a.

Ministrica je poručila da takav prijedlog vidi prije svega kao 'ponešto drugačiju strukturu programiranja', uz naglasak da je ključno 'na objektivan način sagledati potrebe Republike Hrvatske i na njih adekvatno odgovoriti'.

Upozorila je i da se u sljedećem VFO-u ne smiju zanemariti potrebe konvergencije hrvatskih regija prema nacionalnom i europskom razvojnom prosjeku.

'Držimo da samo ulaganja u smanjivanje regionalnih razlika mogu doprinijeti dobrom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i u konačnici konkurentnosti Europske unije u cjelini', rekla je Mikuš Žigman.

Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.