HRVATSKO PROLJEĆE - 40 GODINA POSLIJE

Mesić: ‘Proljeće je bilo nagovještaj stvaranja samostalne Hrvatske’

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 13.10.2011 13:26
  • Objavljeno 13.10.2011 u 12:23
brezovica Mesić

brezovica Mesić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Miroslav Kis

‘Hrvatsko proljeće nije bilo pokret za stvaranje samostalne Hrvatske i u tome smislu ne možemo vidjeti preteču današnje Hrvatske, no bio je pokušaj uspostavljanja novih, pravednih i ravnopravnih odnosa između federalnih jedinica tadašnje Jugoslavije, kako na političkom, tako i na gospodarskom području’, poručio je na otvorenju skupa ‘Hrvatsko proljeće - 40 godina poslije’ aktivni sudionik tog pokreta i bivši predsjednik države Stjepan Mesić

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, čiji je predsjednik Stjepan Mesić, organizirao je zajedno s Filozofskim i Pravnim te Fakultetom političkih znanosti, dvodnevni skup kojemu je cil bio 'pomaknuti dosadašnje spoznaje o zbivanjima početkom 70-ih godina i vidjeti na koji način nove informacije potkrepljuju ili drukčije interpretiraju ono što se dosad znalo o Proljeću'.

Za otvorenje skupa upravo je i odabrana dvorana 7 Filozofskog fakulteta u kojem su se prije 40 godina, među ostalim, okupljali sudionici Proljeća.

‘Tražili smo tada čiste račune, neizravno poručujući da se u federaciji ne osjećamo ravnopravno, a stoga se i ne osjećamo dobro. I tu bismo mogli naći spojnicu s počecima pokreta koji je iznjedrio današnju hrvatsku državu, pa je Hrvatsko proljeće bilo nagovještaj stvaranja hrvatske države jer je ta ideja u ono vrijeme bila potpuno nerealna’, poručio je Mesić.

Podsjetio je da je, ipak, tri godine nakon Proljeća ‘uslijedilo donošenje novog Ustava federacije koji je u ključnim odredbama bio ne samo potvrda ispravnosti zahtjeva koji su postavljani u Hrvatskoj 1971, nego i njihova realizacija’.

‘Ustavom iz 1974. republike su definirane kao države i to je bilo pravno utemeljenje odluke koju je donijela Hrvatska nakon prvih slobodnih i višestranačkih izbora - da se izdvoji iz federacije u krene putem potpune samostalnosti’, ukazao je Mesić.

Ideje Hrvatskog proljeća povezao je s aktualnim trenutkom hrvatske države u svjetlu skorog ulaska u Europsku uniju, uz napomenu da ćemo ‘kad taj dan dođe, znati da su napokon ostvarena stremljenja onih koji su prije puna četiri desetljeća vizionarski pokrenuli jedan pokret’.

‘Svjesni smo i da ćemo jednog dana u Uniji živjeti zajedno i sa svim našim susjedima, da će granice prema njima, kao i prema drugima, biti otvorene, no taj novi suživot bit će postavljen na potpuno drukčije osnove’, najavio je Stjepan Mesić.

Podsjetio je i na čelnike Proljeća rekavši za njih da ‘zavrjeđuju naći svoje mjesto među onima koje se spominje kada se nabrajaju zaslužni za stvaranje hrvatske države’. ‘Nisu prije 40 godina postavili Hrvatsku kao svoj cilj jer su znali da je to tada bilo nevjerojatno, no utemeljili su bitna načela na kojima počiva današnja Hrvatska’, poručio je Mesić.

Kregar: Pokušaj da se vlada s narodom i iz naroda

Josip Kregar s Pravnog fakulteta osvrnuo se na povijesnu važnost Hrvatskog proljeća ocijenivši ga ‘pokušajem da se vlada s narodom i iz naroda, a ne uz pomoć sile i partije’. ‘Iako su se u pokušaju marginalizacije čula razmišljanja da je to bila borba frakcija unutar tadašnjeg komunističkog aparata, treba reći da je to nepravedno i netočno. Proljeće je bilo pokret naroda, buđenje političke svijesti i izgradnje drugog tipa političke kulture, odnosno pokušaj da se demokracija i ravnopravnost gurnu u prvi plan’, ustvrdio je Kregar.

O iskustvima jednog reformskog pokreta, koja mogu biti korisna suvremenoj hrvatskoj politici, ali i politici Europske unije, govorio je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti.

Ustvrdio je da ‘nema neposredne veze između Hrvatskog proljeća i događanja nakon njegovog gušenja s današnjom političkom dinamikom’, no i ukazao na nekoliko pouka, posebice na neuspjeh reforme federacije.

‘Hrvatska ulazi u jednu vrlo složenu državu, pa iskustva nefunkcionalnosti iz povijesti bivše države mogu pridonijeti iskustvima EU-a jer mora postojati ravnoteža između većinskog modela i načela konsenzusa’, napomenuo je Zakošek.

Na dvodnevnom skupu stručnjaci iz raznih područja pokušat će prikazati prilike u širokom spektru hrvatskoga društva, osvijetliti osobe koje su promjenu nosile, bolje pokazati vezu središta i pojedinih dijelova Republike, zbivanja u novinstvu, Matici hrvatskoj, Društvu hrvatskih književnika, događaje među studentima, pokazati odnose zagovornika i protivnika reformske politike, odnose Beograda i Tita prema 'proljećarima'.

U posljednjem dijelu skupa, najavljenom za petak popodne, bit će problematiziran odnos Proljeća i suvremene Hrvatske, odnosno koliko je 1971. odredila zbivanja početkom 90-ih godina te koliko i kako se danas osjeća u hrvatskome društvu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi