'Svakog dana, svakog tjedna, svakog mjeseca šanse za opstanak Bašara al Asada sve su manje', poručio je drugi čovjek ruske države. Službena Moskva sve manje djeluje kao saveznik Asada, premda ostaje vrlo kritična prema ulozi zapadnih sila u građanskom ratu u Siriji i njihovoj podršci raznorodnim pobunjenicima koji ratu protiv Asada.

Medvedev je ponovio frazu da novu vlast treba iznjedriti sirijski narod ('a ne Rusija, SAD ili bilo koja druga zemlja') , premda nije jasno kako bi se to trebalo dogoditi u državi u kojoj je u dvije protekle godine poginulo više od 60 tisuća ljudi i u kojoj zaraćene strane odbijaju prekinuti krvoproliće. Službena Moskva uvjerava da SAD i njegovi saveznici pokušavaju odabrati pobjednika u tom ratu te da je njihova pomoć pobunjenicima otvorila put financiranju i širenju radikalnih islamista, pa čak i terorističkih skupina poput Al Kaide.

No Rusija u tom sukobu očito ne želi bezuvjetno protežirati 47-godišnjeg Bašara al Asada, sirijskog de facto monarha koji je vlast naslijedio od oca Hafeza (1970-2000). 'Od početka sukoba Ruska Federacija nije bila ekskluzivan partner Sirije, odnosno predsjednika Asada. Imali smo dobre odnose s njim i njegovim ocem, ali smo imali mnogo bliskije saveznike u Europi', izjavio je Medvedev. Sirija je, podsjetimo, bila jedan od glavnih vojnih partnera Sovjetskog Saveza tijekom hladnog rata, a kasnije i jedan od najvažnijih uvoznika ruskog oružja.

Po Medvedevu, Asad je 'možda i fatalno pogriješio' odbivši na vrijeme pustiti umjerenu oporbu u politički proces. Ruski premijer tvrdi da je i osobno lobirao za takvu politiku kod sirijskog vlastodršca.

'Trebao je privući na svoju stranu dio umjerene oporbe koji je htio sjediti s njim za istim stolom', rekao je Medvedev.

Posljednjih mjeseci kruže informacije da SAD i Rusija traže zajedničku platformu s koje bi mogli izvršiti pritisak za okončanje rata u Siriji. Čini se, dakle, da nijedna od sila ne inzistira na političkom održavanju Bašara al Asada.

No ostaje pitanje pozadinskih interesa. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužuje SAD da mu je od dokidanja humanitarne katastrofe i rješavanja bliskoistočne krize preče ostvarivanje 'nekih geopolitičkih ciljeva'. U prijevodu: rušenje Asadovog šijitskog režima u Siriji. Ono bi za posljedicu trebalo imati slabljenje položaja najmoćnije šijitske države – Irana, koji se posljednjih godina prikazuje i kao najveći neprijatelj SAD-a, pa zatim Izraela te ključnog američkog igrača u cijelome arapskom pojasu – sunitske kraljevine Saudijske Arabije, preko koje SAD kontrolira naftni biznis u regiji.