'Od momenta kada je Trump rekao 'Amerika na prvom mjestu', puno toga se izmijenilo. Apsolutni unilateralizam interesa SAD-a, što je bilo jedno vrijeme jako dobro za gospodarstvo SAD-a, ali SAD više nisu lider svijeta, slobodnog svijeta kao što su bile', zaključio je bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić za Media servis. Dodao je kako nitko u ovom trenutko nije novi novi svjetski lider. 'Kina je ojačala, pogotovo gospodarski, njen utjecaj u svijetu je daleko veći. Rusija je izašla izvan granica, glavni igrač je u Siriji. Trump se sučeljava i sa EU i čak i NATO-u. U ovom trenutku sve te stvari je još dramatično radikalizirala pandemija koronavirusa'.

Na pitanje kako će se neredi i nasilje nakon ubojstva Afroamerikanca Gerogea Floyda te podcjenjivanje pandemije odraziti na predsjedničke izbore te hoće li nove okolnosti naštetiti Trumpu u borbi za drugi mandat u Bijeloj kući rekao je kako će Trump sasvim sigurno imati, ako uspije ovo završiti, podršku jednog dijela i to onih koji ga podržavaju.

'Ako se uzme da je Amerika loše reagirala na pandemiju, a posebno njegova administracija, plus ovi prosvjedi, ukupno slabi pozicija predsjednika Trumpa'. Komentirao je i Trumpove prijetnje da će raskinuti sve odnose sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom ističući kako bi ju bilo pogrešno ukinuti jer može doći neki novi virus, neki drugi problem. 'Svjetska zdravstvena organizacija je kasnila sedam do deset dana u donošenju mjera i odluka oko pandemije i vjerojatno je treba restrukturirati, pomoći joj i ojačati,.... Svjetska zdravstvena organizacija je apsolutno potrebna svijetu'.

Za objavu premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska od plana Europske komisije za oporavak gospodarstva dobiti 10 milijardi eura, iako nije sigurno hoće li sve zemlje podržati taj plan navodi da to premijer nije rekao bez pokrića. 'Premijer Plenković je to rekao i te kako s pokrićem jer je sa svima njima direktno komunicirao'.

'Sasvim je sigurno da je u ovom trenutku dijelom i to realnost, to što ste vi rekli i da o tome treba voditi računa i da treba biti više jakih žena u HDZ-u', odgovor je na pitanje znači li to što je samo jedno ime žensko na popisu nositelja lista izbornih jedinica HDZ-a da u toj stanci nema dovoljno jakih ženskih imena.

Promjenu datuma Dana državnosti s 30. svibnja na 25. lipnja smatra jednom od najlošijih odluka SDP-ove Vlade 2001. godine. Osvrnuo se i na riječi Vladimira Šeksa da bi trebalo pokrenuti opoziv predsjednika države Zorana Milanovića koji Dan državnosti 30. svibnja ne priznaje i koji je bojkotira veći dio ovogodišnjeg programa.

'To je mišljenje gospodina Šeksa, a ja mislim da je važnije nešto drugo. Najvažnije je da predsjednik RH mora poštivati aktualni datum koji je donio Hrvatski sabor, kao što su sve HDZ-ove vlade poštivale 25. lipnja, jedan vrlo važan datum. Osobno može misliti što hoće, ali ga poštivati mora', zaključio je.