'Vlada u svojim projekcijama ide u tom smjeru. Može se i napravit će se sve što je u realnim okvirima, a uz strukturne reforme u javnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju, gospodarstvo treba početi rasti, čime će se pokrenuti i zapošljavanje jer je to ključ da idemo naprijed', kazao je HNS-ov predsjednik Odbora za financije Srđan Gjurković dodavši kako to ne treba raditi zbog preporuka Komisije i deficita, nego zbog zadovoljstva građana.

'Osim ubrzanja reformi, treba stabilizirati poreze kako se više ne bi slale poruke da porezi idu gore dolje. Apsolutno smo jedna od najkonkurentnijih zemalja po pitanju stimulacije investicija i oslobađanje investitora i efekti će se osjetiti već 2014.', rekao je Gjurković.

Upitan bi li se ušteda mogla napraviti i smanjivanjem plaća dužnosnika, Gjurković je rekao: 'Koji bi bio efekt smanjivanja plaća dužnosnika? Nisam protiv toga, ali to nije suština.'

Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista podsjeća pak da su neke druge članice koje su ušle u proceduru prekomjernog deficita dobile dulji rok za sređivanje financija. 'Nije stvar gotova i želim vjerovati da će i hrvatska Vlada uložiti napore da se te tri godine protegnu na barem četiri-pet godina, za što po pravilima postoji mogućnost. Mnoge su članice EU-a svojedobno iz deficita državnog proračuna razvijale svoja gospodarstva, no mi smo u deficit ušli ne zbog razvoja gospodarstva, nego zbog socijalne politike i vraćanja starih dugova. Imamo apsurd velikog deficita bez otvaranja novih radnih mjesta, investicija i razvoja i stoga bi to sređivanje trebalo biti barem na pet godina', rekao je Lesar.

Iako vladajući optimistično najavljuju da će se neke stvari pokrenuti, Lesar upozorava da tako ne razmišljaju inozemne agencije.

'Zbog izostanka planova investiranja države, javnih poduzeća i javnog sektora u iduće tri godine, nema dovoljno podataka da bih rekao je li prognoza optimistična i možemo li u te tri godine dostići deficit od 2,7 posto BDP-a. Smatram da se Hrvatska ne mora žuriti u eurozonu jer bi to u sljedećih desetak godina moglo samo štetiti Hrvatskoj, a ne koristiti', kazao je Lesar.

Premda je inače kritičan prema Vladinu sređivanju državnih financija, HDZ-ov Goran Marić vjeruje da se može doseći deficit od 2,7 posto BDP-a.

'Deficit se mora smanjiti i može se smanjiti samo istodobnim smanjenjem rashoda za recimo milijardu kuna. To se može namaknuti ponajprije ukidanjem prevelikog broja iracionalnih agencija, pa čak i ureda bivšeg predsjednika Republike, smanjenjem izdvajanja za razne donacije, smanjenjem rashoda mnogih fondova, smanjenjem rashoda za intelektualne usluge koje prelaze pola milijarde kuna, smanjenjem rashoda za najamnine što isto godišnje prelazi 500 milijuna kuna', rekao je Marić. Dodatno treba, kazao je taj HDZ-ovac, povećati učinkovitost državnih poduzeća i HNB-a od čije se dobiti može namaknuti dvije milijarde kuna.

'Pogrešan je način smanjenje plaća i mirovina jer se time smanjuje raspoloživi dohodak i potrošnja, a sve to utječe na proizvodnju i dovodi nas do nove recesije. Treba analizirati sustav mirovina i drastično smanjivati samo ekstremne mirovine, jer bi diranje običnih mirovina utjecalo na standard ljudi', rekao je Marić.

Rezanje plaća dužnosnika kao mjeru uštede podržao bi HDSSB-ov Boro Grubišić. 'Država je ugrožena, u dužničkom smo ropstvu. Počnimo od sebe. Režimo od glave, a ne od repa. To nije demagogija, nego potreba', rekao je Grubišić. Plaće dužnosnika, posebice članova Vlade i zastupnika, trebalo bi, smatra Grubišić, smanjti između 10 i 15 posto, a niža primanja trebalo bi umanjiti za pet posto.