Na samo osamdesetak kilometara od Osijeka Mađarska je odlučila proširiti svoje nuklearne kapacitete. U mjestu Pakš, uz postojeća četiri bloka jačine 2.000 megavata, Mađari žele dodati još dva. Stoga je mađarska delegacija danas stigla u Osijek kako bi na javnom izlaganju u sklopu prekogranične suradnje Republike Hrvatske i Republike Mađarske iznijela svoj projekt.

'Radi se o proširenju postojećeg objekta s dodatna dva bloka, dva puta po 1.200 megavata što znači da će se udvostručiti kapacitet te nuklearne elektrane. Glavna svrha je osigurati opskrbu električnom energijom u Mađarskoj do kraja stoljeća. Planiramo zadovoljiti 40 posto energetskih potreba države u tom razdoblju, na jedan čist i ekološki prihvatljiv način', rekao je Attila Aszodi, povjerenik mađarske vlade za investiciju nuklearne elektrane Pakš.

Kako je istaknuo Aszodi, Mađarska treba zadovoljiti svoje obveze u području emisije ugljičnog dioksida, a ujedno i osigurati potrebnu energiju. Planiraju graditi vrlo suvremeni objekt, takozvanu treću generaciju reaktora, a u okviru današnje tribine hrvatskoj publici željeli su predstaviti koliko se zapravo radi o sigurnoj investiciji u ekološkom smislu.

'Tijekom detaljnih pripremnih radova pokazalo se da nema utjecaja na okoliš koji bi mogli ugroziti Hrvatsku ili bilo koju susjednu državu. U svakom slučaju možemo jamčiti sigurnost jer se radi o trećegeneracijskim blokovima koji obuhvaćaju sigurnosne mehanizme koji osiguravaju zaštitu protiv havarija tipa Fukushime', izjavio je mađarski povjerenik Aszodi.

Hrvatsko Ministarstvo za zaštitu okoliša oformilo je stručno povjerenstvo koje će dati svoje mišljenje o ovom projekt. Trenutačno je postupak na javnom uvidu u trajanju od dva mjeseca.

'Ono što je u postupku prekogranične procjene i dosadašnjeg rada Povjerenstva konstatirano je da novi blokovi definitivno uz poštovanje mjera zaštite okoliša i svih drugih mjera neće imati utjecaja na Republiku Hrvatsku. Postupak se provodi prema Konvenciji ESPO na način da se prekogranične konzultacije trenutačno obavljaju s 12 država uključujući i Maltu i Cipar. I izvanredne situacije u postupku su procjene, valoriziraju se najgori mogući slučajevi i svi ostali scenariji za eventualne događaje', izjavio je Hrvoje Buljan, predsjednik Povjerenstva za prekograničnu procjenu utjecaja na okoliš za nuklearnu elektranu Pakš 2 u Mađarskoj.

Mađarska delegacija naglasila je također da se radi o prijelaznom razdoblju, jer 2032. i 2037. obustavit će se rad starih blokova. Njihove izjave izazvale su burnu reakciju predstavnika Zelenih.

'Apsolutno se ne slažem. Izjava da je to ekološki najprihvatljivija energija posebno me iritira. Onda bi valjda ekološke udruge u cijelom svijetu prihvatile tu energiju. Naša udruga Zeleni prije 10-ak i više godina s austrijskim Zelenima obišla je taj Pakš. On curi na sve strane. To je tzv. ruska nuklearka one prve generacije. Polazeći na ovo javno izlaganje, mislio sam da se radi o zatvaranju stare nuklearke i nečem novom. A oni dograđuju dva bloka', iznenađeno kaže Zdravko Peko, predsjednik Zelenih Hrvatske.

Po njegovim riječima, Fukushima je bila treća generacija reaktora, najsuvremenija generacija nuklearki.

'Mogu reći i jednu anegdotu s gospodinom Vrdoljakom kad je pitao zašto smo Zeleni protiv Fukushime, savršena je i ne može joj nitko ništa. I onda se dogodio cunami. Kad sam ga poslije pitao što kaže na to, rekao je da je bila otporna na zemljotres, ali ne i na cunami i nasmijao se. Ne mogu se predvidjeti kataklizme. To je udaljeno oko 80 kilometara od hrvatske granice. Ne prihvaćam nikakve izjave, ni iz kakvog Ministarstva za zaštitu okoliša da je to sve provjereno. Tu se nema što provjeravati', istaknuo je Peko, oštro osuđujući prihvaćanje projekta Ministarstva za zaštitu okoliša.

Kao primjer katastrofe Peko je istaknuo Černobil nazvavši to tek prvim poluvremenom jer se ondje još nalazi betonski sarkofag koji pušta, a nitko nema novca da to sanira jer su, kaže Peko, silne milijarde u pitanju.

'Kad je bila kataklizma 1986., prešla je preko cijele bivše države i došla do Španjolske. Nama su Nijemci vratili cijelu pošiljku mlijeka koje je bilo radioaktivno što nigdje nije bilo u medijima. Nemojmo se igrati s takvom energijom koja je nestabilna. Čovjek je vrlo mali u usporedbi s takvom energijom i ne može se spriječiti katastrofa. Pa Japan kao svjetska sila ne može se stotinama godina izboriti. Želim reći javnosti istinu, a molim sve stručnjake neka me demantiraju', pozvao je Peko.

Nadodao je i kako pametne i napredne zemlje ulažu u obnovljive izvore te postavio pitanje koliko je Mađarska uložila u takvu energiju? Konstatirao je i da Mađarska ne može dobiti ovaj projekt bez suglasnosti Hrvatske, a treba imati na umu da je Černobil bio prilično udaljen, za razliku od Pakša, a da je radioaktivni val otišao do Španjolske. A tu je i pitanje nuklearnog otpada.

'Mislim da se mora uključiti cjelokupna zajednica, a ne samo ovim predavanjem pričati lijepu priču o tome da njima treba energije. Pa neka se potrude koristiti obnovljive izvore koji ne prave nikakve štetne posljedice. To je potencijalna opasnost jer nema sto posto sigurnosti. Fukushima je bila primjer najsavršenije nuklearke i evo što se dogodilo', upozorava Peko.

S njim se složio i osječki dogradonačelnik Denis Ambruš, koji također smatra da svi moraju biti informirani te da je neophodno uključiti i sve udruge, uz institucionalne odjele, a posebno moraju participirati sugrađani.

'Čuli smo od mađarskih izlagača da se radi o supstituciji, ali pitanje je perioda prilagodbe i na koji način će ti blokovi funkcionirati zajedno. Institucionalna forma koja mora biti zadovoljena, ona može biti pozitivna ili negativna. Upravo pitanje paralelnog funkcioniranja krucijalno je pitanje, na koji način oni u jednom prostoru, u jednom okviru, na jednoj lokaciji pretpostavljaju da sve to može funkcionirati zajedno, a to je onda i mogućnost veće pojave incidentnih situacija do kojih može doći u tom području', smatra Ambruš.

Iznenađujući je bio i podatak mađarskih izlagača tijekom prezentacije, da će za rashlađivanje postrojenja uzimati vodu iz Dunava, za što im je potrebno 100 kubičnih metara u sekundi, a onda će tako zagrijanu vodu, za čak 11 stupnjeva Celzijusovih, vraćati u Dunav što je izazvalo negodovanje udruga za zaštitu okoliša. I na pitanje o zbrinjavanju nuklearnog otpada odgovoreno je da će se zbrinjavati u postojećem objektu, a tek potom i da se planira gradnja novog na brdu Mecsek. Za deponij nuklearnog otpada kod Pečuha, po riječima predstavnika Mađara, radit će se nova studija po Konvenciji ESPO.

Jasna Gorupić iz Odjela za zaštitu okoliša i prostorno uređenje Osječko-baranjske županije upitala je zašto u studiji o zaštiti nema mapa na kojim se pokazuje da je Osijek u opasnom krugu odlagališta visokoradioaktivnog otpada, a isto tako ne postoji dio koji se odnosi na sanaciju nuklearke. Usto, Ružica Slišković Bartoli iz Civilne zaštite Osječko-baranjske županije ukazala je na propust da studija ne obuhvaća preventivnu zaštitu u Osječko-baranjskoj županiji koja je u neposrednoj blizini nuklearne elektrane.

I na pitanje Ljiljanke Mitoš Svoboda iz Press centra za okoliš o sigurnosnom stanju nuklearne elektrane kada razina Dunava opadne te nema dovoljno vode za rashlađivanje, predstavnik izrađivača Studije objasnio je da se u tom slučaju crpke spuštaju na nižu razinu, a ako je ona preniska, postoje planovi za crpljenje podzemnih voda i obližnjih akumulacija.

Na kraju su ekolozi poručili da je svima jasno da se radi o snažnom nuklearnom lobiju koji u očekivanju potpisivanja TTIP-a već radi na osiguravanju tržišta nuklearne energije, a na štetu obnovljivih izvora.