Katarski premijer, šeik Mohamed bin Abdulrahman al Thani, čija vlada predvodi regionalne napore za postizanje privremenog sporazuma, sastao se s Trumpom i američkim potpredsjednikom J.D.-jem Vanceom. Diplomat upućen u razgovore za Financial Times opisao je sastanak kao 'pozitivan', uz suglasnost da 'diplomacija ima prednost kao put do sporazuma'.

'Vidimo pozitivan zamah prema završetku ovog sukoba i osigurat ćemo da američki interesi u svakom trenutku budu zaštićeni', objavio je Trump na Truth Socialu.

Dodao je da Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Kuvajt i druge zemlje žele zadržati postojeće stanje, odnosno nastaviti pomorsku blokadu i novu operaciju Željezna vrata, a ona obuhvaća kopno i more. Američke snage, poručio je, 'naoružane su i spremne za akciju', no ona se trenutačno 'čini vrlo malo vjerojatnom'.

Čelnici Saudijske Arabije, Emirata, Turske i Katra posljednjih dana razgovarali su s Trumpom da bi osigurali diplomaciji više vremena za okončanje gotovo devetomjesečnog rata jer strahuju da bi nakon teškog poraza republikanaca na prošlotjednim izborima za Kongres mogao narediti nove udare.

Naime protivljenje ratu i njegov utjecaj na cijene goriva bili su među ključnim izbornim temama, no Trump je ipak razmatrao vojne opcije.

Netanyahu intenzivno lobira

Regionalne čelnike zabrinjava i lobiranje Benjamina Netanyahua za obnovu napada kojima bi se iznudio slom iranskog režima. On nakon izraelskih izbora bez jasnog pobjednika ostaje na čelu tehničke vlade.

'Netanyahu ga zove svaki dan kako bi ga nagovorio da nastavi rat. Oni koji ne žele rat, i u Bijeloj kući i izvan nje, pokušavaju se suprotstaviti tome', rekla je osoba upućena u razgovore, dodajući: 'Regionalni čelnici govore mu da ne zaoštrava sukob i prednost dâ pregovorima.'

Drugi izvor, upoznat sa situacijom u Izraelu, potvrdio je da Netanyahu želi nastavak vojnih operacija, ali tvrdi da trenutačno nema intenzivnog nastojanja da se Trumpa nagovori na njih. Bijela kuća odbila je to komentirati.

Tko je pozvao Trumpa na razgovore?

Prema izvorima upućenima u razgovore, Trumpa su zvali saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman, predsjednik Emirata Mohamed bin Zajed al Nahjan, katarski emir Tamim bin Hamad al Thani i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.

Arapski i muslimanski čelnici strahuju da bi nova eskalacija izazvala žestok iranski odgovor usmjeren i protiv njihovih država te produbila regionalnu krizu.

'Prioritet mora ostati traženje političkih i diplomatskih rješenja koja mogu dovesti do održivije regionalne ravnoteže', rekao je Anvar Gargaš, diplomatski savjetnik predsjednika Emirata. Dodao je da je prerano procjenjivati utjecaj američkih izbora na politiku prema Iranu, ali izrazio je nadu da će njihov ishod ojačati diplomatske napore.

Iran: Spremni smo za napade

Iran je upozorio da je spreman odgovoriti na svaki napad te da bi sam mogao napasti podmorske kabele u Hormuškom tjesnacu i regionalne podatkovne centre, kao i proširiti sukob izvan Bliskog istoka.

Posrednici tjednima pokušavaju prevladati zastoj u pregovorima o privremenom sporazumu. Prijedlog se temelji na izmijenjenoj verziji sedmodnevnog plana koji je Teheran predstavio u rujnu, a Trump ga odbacio.

Iran bi omogućio slobodnu plovidbu Hormuškim tjesnacem ako bi SAD ukinuo blokadu iranskih luka, dopustio izvoz nafte i omogućio pristup dijelu zamrznute imovine u inozemstvu. Potom bi počeli pregovori o konačnom sporazumu.

Glavne prepreke sporazumu

Glavne prepreke ostaju redoslijed provedbe tih koraka i sudbina 440 kilograma visoko obogaćenog uranija.

Naime Washington traži pristup inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju glavnim iranskim nuklearnim postrojenjima, bombardiranima u prošlogodišnjem dvanaestodnevnom sukobu. Vjeruje se da se zalihe uranija nalaze pod ruševinama.

Bijela kuća zahtijeva da se Iran odrekne uranija obogaćenog gotovo do razine potrebne za nuklearno oružje i pristane na njegovo premještanje izvan zemlje, a Teheran to javno odbacuje.