POVIJESNI DOGAĐAJ NA KAPTOLU

Ljilja Vokić i još 200 ljudi odlučuju: Hoće li Crkva krenuti putem pape Franje?

Josip Bozanić

Josip Bozanić

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Nakon gotovo stotinu godina i nakon desetljeća pripreme ovog vikenda započela je Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije. Riječ je o iznimno važnom događaju za Katoličku crkvu u Hrvatskoj, nešto poput Drugog vatikanskog sabora u malom. Naime, 200-tinjak sudionika u nekoliko zasjedanja će tijekom jedne godine pokušati odrediti smjer Crkve za naredno vrijeme, posebice u kontekstu gorućih ideoloških previranja, kako u Hrvatskoj, tako i u Vatikanu

Prva sinoda održana je još davne 1925. godine, iako je po Crkvenom zakoniku preporučeno da se održavaju svakih deset godina. Samo pripreme za Drugu sinodu trajale su deset godina, a krajem prošle godine izdan je radni dokument na gotovo 300 stranica.

U njemu su iskristalizirane teme o kojima će raspravljati gotovo200 sudionika Druge sinode. Među njima su dijecezanski svećenici, biskupi, redovnici, časne sestre te vjernici laici. Među zvučnijim imenima su Vice John Batarelo, predsjednik udruge Vigilare, kojem mediji vole tepati kao vođi tzv. konzervativne revolucije, te Ljilja Vokić, nekadašnja HDZ-ova ministrica obrazovanja i dugogodišnja ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije.


Odnos prema novitetima pape Franje

A da će sudionici tijekom Druge sinode pokušati doći do odgovora na pitanje kako se Crkva treba odnositi prema nekim novim izazovima kao što su poruke pape Franje o sakramentima za razvedene ili pak 'istočnjačka učenja', kako je navedeno u radnom dokumentu, potvrdio je za tportal pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije, vlč. Borna Puškarić

'Točno je to da je Druga sinoda izniman događaj jer se održava jednom u duljem vremenskom razdoblju. Cilj je da predstavnici različitih vjerničkih skupina, svećenika, laika, pomognu, u ovom slučaju kardinalu Josipu Bozaniću, da odredi pastoralne smjernice koje će biti važne za dolazeće vrijeme', pojašnjava.

Ljilja Vokić

Ljilja Vokić

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL


Ovaj događaj, kaže, možemo usporediti s crkvenim saborom, a cilj je naći odgovore na 'nove putove i izražaje u sadašnjosti'. Ipak, Puškarić napominje kako je Sinoda pastoralne naravi te da ona ne donosi zaključke vezano za crkvene dogme.

Od istočnjačkih vjerovanja do vjeronauka u školama i pričesti za razvedene

Druga sinoda imat će četiri teme iz čijih se naziva ne može točno odrediti o čemu je riječ. Prva je 'Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije'. Puškarić pojašnjava kako će se raspravljati o tome drže li svećenici kateheze primjerene vremenu, o vjeronauku u školi i po župama, o tome kako pristupiti ljudima koji su tradicionalni katolici, ali ne prakticiraju vjeru….

Druga tema je 'Crkva zagrebačka u zajedništvu svoga poziva i poslanja'. Iza ovog naziva skriva se rasprava o organizaciji župa, o tome što treba prilagoditi sadašnjem trenutku, o ulozi vjernika laika…

Treća tema je 'Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva'. Ona na red dolazi 31. ožujka i 1. travnja i bit će riječi upravo o temama koje su uzburkale duhove u samoj crkvi nakon što je papa Franjo u travnju ove godine objavio apostolsku pobudnicu Radost ljubavi.

ze

ze

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL


Kako pristupiti rastavljenima, pitanje kumstva za sakramente i slične teme bit će nadopunjene raspravom o liturgijskoj glazbi s obzirom na to da dolazi do razmimoilaženja mišljenja.

Četvrto zasjedanje bit će na temu 'Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu' o odnosu Crkve i politike, školstvu, socijalnoj dimenziji…

Završno zasjedanje održat će se za godinu dana i odluke koje se tada budu donijele bit će važeće za cijelu Zagrebačku nadbiskupiju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!