Prema analizi britanskog lista The Guardian, koju potpisuje analitičar Peter Beaumont, posljedice sukoba između SAD-a i Irana mogle bi biti dalekosežnije nego što se trenutno čini – a najvažnije od njih tek će se pokazati
Unatoč agresivnoj retorici američkog predsjednika Donalda Trumpa i ministra obrane (odnosno rata) Petea Hegsetha, američka globalna moć zapravo je značajno oslabjela. Rat koji je, prema analizi Guardiana, bio pravno upitan i strateški nejasno definiran doveo je do suprotnog učinka od očekivanog.
Iran izdržao napade i zadržao ključnu poziciju, saveznici razočarali
Jedan od ključnih pokazatelja tog slabljenja je činjenica da Iran i dalje kontrolira Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta. Unatoč višegodišnjim sankcijama i intenzivnim napadima SAD-a i Izraela, Teheran je uspio ne samo preživjeti, nego i provesti strategiju tzv. horizontalne eskalacije, a ona je imala ozbiljne posljedice za globalno gospodarstvo.
Osobito se ističe to da su zaljevske države, unatoč golemim ulaganjima u vojsku, 'tigrovi od papira' jer su pokazale ograničene sposobnosti. S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponovno je pokazao nerealnu procjenu situacije, obećavajući brz i lak rat.
Globalni rivali pažljivo promatraju
Upozorava se da će globalni akteri poput Kine i Rusije pažljivo izvući pouke iz ovog sukoba, osobito iz činjenice da SAD, unatoč snažnoj retorici, nije bio spreman poslati kopnene snage.
Također se naglašava da je narušen i NATO, već oslabljen unutarnjim podjelama, jer se europske države sve više distanciraju od Washingtona.
Među neodgovorenim pitanjima ostaje i to obuhvaća li primirje Libanon, kako sugeriraju posrednici iz Pakistana, a što niječe izraelski premijer. Uoči dogovora postojale su i spekulacije da bi Izrael mogao nastaviti operacije protiv Libanona kako bi ublažio politički pritisak na Netanyahua.
'Trump je izgubio na svim razinama'
Povjesničar Timothy Snyder ocijenio je da je Trump 'izgubio ovaj rat u svakom smislu – moralno, pravno, politički, ekonomski i strateški'.
Sličnog je mišljenja i Trita Parsi iz Instituta Quincy za odgovorno upravljanje državom, a smatra da je ovaj sukob zapravo ojačao iranski režim.
Usporedio je situaciju s 1980. godinom i napadom iračkog vođe Sadama Huseina na Iran, koji je tada, paradoksalno, pomogao učvršćivanju vlasti ajatolaha Ruholaha Homeinija.
Dakle, iako je postignuto primirje, dugoročne posljedice ovog sukoba mogle bi temeljito promijeniti globalni odnos snaga – i to ne u korist Sjedinjenih Država.