Razvojna tvrtka SUBmerge Baltic predstavila je svoju liniju dronova na nedavno održanoj izložbi Drone Summit 2025 u Rigi. Iza startupa stoje studenti Tehničkog sveučilišta u Rigi, a koji su primijetili da aktualna sigurnosna situacija zbog ruske agresije na Ukrajinu nalaže dodatna ulaganja i razvitak modularnih podvodnih dronova pokretanih umjetnom inteligencijom.

Tijekom izložbe Drone Summit 2025, koju je organiziralo latvijsko ministarstvo obrane, SUBmerge Baltic predstavio je svoja dva proizvoda - daljinski upravljano vozilo (ROV) naziva PIKE 1 te autonomno podvodno vozilo (AUV) oznake PIKE, a koja u prijevodu s engleskog jezika može označavati štuku ili koplje korišteno u srednjovjekovnim sukobima.

Iz startupa ističu da koriste strojno učenje za kalibraciju podataka navigacijskih senzora da bi smanjili cijenu dronova za čak pet puta te ih učinili pristupačnijima i praktičnijima u nadzoru granica i zaštiti odvodne infrastrukture, ali i za opsežne borbene operacije i tzv. kamikaze misije u baltičkim uvjetima, u kojima je vidljivost u vodi često niska. Uz to, tvrtka ističe da namjerava prilagoditi svoje dronove za udare na ciljeve u Ukrajini duboko u područjima pod ruskom okupacijom.

'Trenutno provodimo lokalna ispitivanja i planiramo testiranja s latvijskom ratnom mornaricom tijekom lipnja i predstojećeg srpnja, nakon čega slijede ispitivanja u Ukrajini u rujnu ove godine', poručio je razvojni tim stručnjaka, navodeći da im je cilj smanjiti troškove proizvodnje da bi se cijena drona snizila sa 100.000 eura na oko 75.000 eura. Također, tvrtka planira povećati proizvodnju s pet na čak 20 jedinica mjesečno, s ciljem isporuke dva drona latvijskom ministarstvu obrane do kraja tekuće godine.

Zaranja na dubinu od pola kilometra

Daljinski upravljano vozilo PIKE 1 ima autonomiju rada u trajanju od osam sati i domet od 80 kilometara, s time da može zaroniti do 300 metara dubine. Ima kameru sprijeda i drugu okrenutu dolje, s ugrađenim Dopplerovim mjeračem brzine (DVL) i 360-stupanjskim sonarom za navigaciju.

Model autonomnog podvodnog vozila PIKE ima gotovo dvostruko veće mogućnosti te se njegov domet proteže do 150 kilometara u daljinu i 500 metara u dubinu, s maksimalnim kapacitetom tereta od 20 kilograma. Autonomija podvodnog vozila traje sedam sati, a pored DVL-a i 360-stupanjskog sonara, koristi inercijalni navigacijski sustav (INS) te globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS) za dugotrajno precizno navođenje.

Koliko su podvodni dronovi važni u suvremenom ratovanju, ponajviše na to ukazuje ovotjedni ukrajinski napad na cestovno-željeznički Kerčki most, a koji povezuje Rusiju s anketiranim Krimskim poluotokom. Prema navodima Sigurnosne službe Ukrajine (SBU), u toj je operaciji korišteno 1100 kilograma eksploziva, čime su oštećeni podvodni potporni stupovi strateški važne strukture i ključne rute opskrbe ruskih snaga u Ukrajini.

Više izvora navodi da je eksploziv bio postavljen na dron Marička ukrajinske proizvodnje. Radi se o bespilotnom podvodnom vozilu (UUV) dužine šest metara i dometa do 1000 kilometara, dizajniranom za razne misije, uključujući izviđanje, transport i izravne napade na odabrane ciljeve. Maričku su izgradili volonteri inženjeri, a projekt je financiran donacijama, s time da procijenjeni trošak drona iznosi oko 430.000 dolara.

Procvat tržišta unatoč izazovima

Tržište podvodnih dronova u Europi doživljava značajan rast, potaknut sve većim sigurnosnim izazovima, tehnološkim inovacijama i rastućom potražnjom u civilnim i vojnim sektorima. U 2024. godini to je tržište u Europi procijenjeno na približno 1,38 milijardi dolara, što čini više od 30 posto globalnog tržišta. Prema očekivanjima, očekuje se da će do 2031. godine rasti po godišnjoj stopi od 14,7 posto.

Primjerice, talijanski Fincantieri, kao najveći europski brodograditelj, najavio je udvostručenje svog podvodnog odjela do 2027. godine, s ciljem prihoda od približno milijardu dolara. U tome će mu pomoći talijanska tvrtka Graal Techom, specijalizirana za podvodnu robotiku, a valja reći i to da je NATO nedavno osnovao posebnu postrojbu za nadzor i zaštitu podvodne infrastrukture jer bi mogla biti na meti ruske vojske.

Ipak, tržište se unatoč rastu suočava s nekoliko izazova. Prvi među njima su visoki početni troškovi jer razvoj i implementacija naprednih podvodnih dronova zahtijevaju značajna ulaganja, što može biti prepreka za manje tvrtke. Problem su i regulatorni izazovi zbog različitih zakona i propisa o upotrebi dronova u morskom okruženju, čime se može otežati širenje tržišta. Također, prijete mu tehnička ograničenja poput ograničenog dometa upravljanja, trajanja baterije i prijenosa podataka pod vodom.

Međutim, s obzirom na sve veću potrebu za zaštitom podvodne infrastrukture i okoliša, ali i sposobnosti podvodnih dronova za jurišne misije, očekuje se da će potražnja za takvim plovilima u Europi nastaviti rasti. Analitičari su uvjereni da će integracija naprednih tehnologija, poput umjetne inteligencije i mrežne infrastrukture, u kojoj fizičko i virtualno komuniciraju, proširiti njihovu primjenu i poboljšati učinkovitost.