OTKRIVAMO GDJE IH SE RECIKLIRA

Lani je u Hrvatskoj prodana 171 tona žarulja s otrovnom živom

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 17.09.2014 12:30
  • Objavljeno 17.09.2014 u 12:30
štedne žarulje

štedne žarulje

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: iStock

U Hrvatskoj se u godinu dana povećala prodaja žarulja s plinskim izbijanjem (takozvane štedne žarulje) koje sadržavaju živu, za oko sedam tona. Od 2012., kada je na tržište stavljeno 164.678,61 kilogram, prošle godine 2013., prodano je 171.096,74 kilograma

Iz kućanstava, poduzeća i drugih objekata u kojima se koriste, u tom razdoblju prikupljeno je oko trećine tih količina. Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i prirode, tijekom 2012., prikupljeno je 57,2 tone, a 2013. 68,8 tona otpadnih žarulja.

Dvije tvrtke, u Zagrebu i Virovitici, drže nacionalnu koncesiju na prikupljanje i obradu. One su 2012. obradile 54,7 tona, a 2013., nešto više, 63,5 tone žarulja.

Standard u većini tih žarulja još uvijek je sadržaj oko četiri ili pet miligrama žive koja lako može završiti u okolišu pa tako i ljudskom organizmu. Zato je opasno odlagati takve žarulje zajedno s kućanskim otpadom ili bilo kamo osim kod tvrtaka Spectar media i Flora Vtc, koje ih prikupljaju i recikliraju.

Na opasnosti iz tih žarulja upozorio je i dokumentarni film 'Paklene žarulje' austrijskog novinara Christopha Mayra, prošlog tjedna emitiran na HRT-u, u kojem su prikazane ekološke i zdravstvene posljedice tisuća tona živinih žarulja koje završavaju na deponijima i primitivnim pogonima za reciklažu u nerazvijenim zemljama.

U Hrvatskoj se još uvijek ponegdje mogu kupiti žarulje sa žarnom niti, ali ne zadugo, jer je iz cijele Unije ovaj proizvod izbačen iz upotrebe zbog štednje energije. Obične žarulje samo pet posto energije troše na dobivanje svjetlosti dok sva preostala energija nepotrebno odlazi u toplinu.

No kao alternativu sada smo dobili živine pare, na koje moramo paziti da ne izađu iz tankog stakla u kojem su smještene u našim domovima, javnim i radnim prostorima.

One pripadaju u kategoriju električnog i elektroničkog otpada za koji je, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, naređeno obavezno odvojeno sakupljanje i oporaba. Živi smo inače izloženi i preko zubnih plombi u koje se miješaju s drugim metalima, preko zagađenih riba i druge morske hrane ili nekvalitetnih sapuna i sredstava za čišćenje. Ali odnedavno moramo paziti i na opasnost iz žarulja.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopio je ugovore sa Spectar medijom i Florom Vtc pa te dvije tvrtke moraju organizirati sustav prikupljanja i obrade. Građani i tvrtke koji raspolažu dotrajalim živinim žaruljama trebaju se javiti ovim dvjema tvrtkama koje ih moraju preuzeti. Jednostavnije, žarulje se mogu odložiti i kod prodavatelja fluo i štednih žarulja, bez obaveze kupnje.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kaže za tportal da je reciklaža živinih žarulja u Hrvatskoj sigurna za zdravlje i okoliš.

'U sabirnim centrima tvrtke Flora VTC d.o.o. na uređajima za obradu fluorescentnih žarulja, koje proizvodi tvrtka Spectra Media iz Zagreba, žarulje se u kontroliranim i sigurnim uvjetima usitnjavaju, a živine pare i ostale tvari apsorbiraju se preko ugljenih filtera. Filter se po zasićenju zbrinjava kod ovlaštenih tvrtki na siguran način, a samljeveno staklo, metalni dijelovi i ostale tvari u zatvorenim bačvama transportiraju se u pogon za primarnu obradu tvrtke SpectraMedia d.o.o. u Virovitici na daljnju obradu', izvijestila nas je glasnogovornica ministarstva Dijana Sušac.

Onda se u virovitičkom pogonu iz samljevenih dijelova izdvajaju frakcije: čisto staklo, čisti metalni dijelovi žarulje i u filteru izdvojeni luminator: fosforni sloj, živa i ostale tvari. Staklo i metalni dijelovi koriste se kao komercijalne sirovine, a luminator koji je sakupljen u filteru zbrinjava se na siguran način kod za to ovlaštenih tvrtaka.

Europarlamentarac ORaH-a Davor Škrlec kaže da je, prema uredbi Europske unije, još neko vrijeme dopuštena upotreba žarulja sa žarnom niti snage 40 W i manje. Zabrana se ne odnosi na žarulje sa žarnom niti koje imaju specifičnu upotrebu, kao npr. pećnica u štednjacima, rasvjeta unutrašnjosti hladnjaka. Ova zabrana najvjerojatnije također ima svoj vijek trajanja, jer dolazi suvremenija tehnologija, LED, koja je ionako već u manjoj upotrebi u ručnim svjetiljkama i nekim rasvjetama.

'LED rasvjeta energetski je još povoljnija od štednih žarulja i fluorescentnih cijevi, jer je efikasnija u pretvorbi električne energije u svjetlost, ima životni vijek koji se mjeri u desecima tisuća radnih sati, ne sadrži živu i druge štetne komponente. Jedini nedostatak joj je još uvijek visoka cijena', rekao je Škrlec za tportal.

U sustavima javne rasvjete situacija je drugačija, jer su tu zabranjene žarulje koje su koristile živu, a zamijenjene su natrijevim niskotlačnim žaruljama.

Po obične žarulje Hrvati hrle u BiH

Nacija je sve više u potrazi za žaruljama sa žarnom niti koje s trgovačkih polica istiskuje štedna, a koju nam nameće EU. Kontroverze oko nje ne jenjavaju, dok ju EU nameće kao žarulju koja štedi energiju, s dugim vijekom trajanja (no bez čestog paljenja i gašenja pa su najdugovječnije u javnim prostorima), protivnici upozoravaju na štetnost žive u njoj, da je njena uporaba izglasana bez rasprave te da se pogodovalo industrijskim lobijima ne vodeći računa o utjecaju na zdravlje i okoliš. Potrošače 'svrbi' i cijena, dok su za 'običnu' davali samo nekoliko kuna, cijena štedne je i do 40 kuna. Tu je i nedosljednost – stižu nam žarulje sa živom, a povlače se toplomjeri – zbog žive. Kako je god koja zemlja ulazila u EU, njeni građani, poput domino-efekta, kupovali su zalihe običnih žarulja u susjednoj državi koja (još) nije članica Unije. U vrijeme kada su Slovenci ušli u EU i masovno su hrlili k nama po žarulje 's volframom'. Sada se povijest ponavlja – sada Hrvati po 'obične' hrle u BiH. Cijena onima od 75 wata je 0,75 KM, oko tri kune, piše Glas Slavonije.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!