alternativni fondovi

Lalovac građanima: Ne nasjedajte na prevare, jer poslije toga niti novaca niti broja telefona

07.07.2023 u 13:07

Bionic
Reading

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac je u petak, tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim fondovima, pozvao građane da ne nasjedaju na prevare u digitalnom obliku financiranja gdje fizički niti ne vide tko im nudi novac kao ni gdje se taj novac ulaže

Lalovac je pozvao građane da ne nasjedaju na razno razne primamljive ponude preko telefona u kojima će im svašta obećati samo ako uplate novac.

"Poslije toga niti novaca niti tog broja telefona. I onda nažalost ti isti građani će dolaziti pred Sabor i Vladu da im se dogodila prevara", kazao je.

Izrazio je i bojazan da smo "zašli u fazu gdje nema povratka tako lako" i da će prevara biti sve više i više.

Apelirao je na sve institucije, a posebice na nadležno ministarstvo, da stalno i što više educiraju građane kako ne bi bili žrtve prevara. Naveo je i kako HANFA-e na svojim stranicama ima velik broj obavijesti u kojima se upozorava građane da ne nasjednu na prevare digitalnih platformi.

Zastupnici su tijekom kratke rasprave podržali konačne prijedloge izmjena i dopuna Zakona o alternativnim fondovima te Zakona o provedbi Uredbe EU o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja.

Izmjenama Zakona o alternativnim fondovima jasnije se propisuju uvjeti koje upravitelj alternativnih investicijskih fondova iz druge članice mora ispuniti ako namjerava prestati s trgovanjem udjelima alternativnog investicijskog fonda u Republici Hrvatskoj.

Državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić rekao je da se u našoj zemlji imovina alternativnih investicijskih fondova približava 700 milijuna eura, a otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom imaju oko dvije milijarde eura.

Vladajući i oporba su podržali i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu kojima je cilj povećati transparentnost i javni nadzor nad informacijama o porezu na dobit.

Izmjenama i dopunama zakona se, među inim, uvodi obveza samostalnom poduzetniku i krajnjem matičnom društvu čiji konsolidirani prihod za svaku od posljednje dvije poslovne godine prelazi prag od 750 milijuna eura da sastave, objave i učine javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit.

Zoričić je rekao i kako ta objava neće biti obavezna ako ti prihodi prestanu premašivati taj prag tijekom dvije posljednje poslovne godine.

Naveo je i da se izmjenama tog Zakona propisuje i nadležnost Ministarstva financija i Porezne uprave za nadzor poduzetnika u dijelu izrade i objave izvješća o informacijama o porezu na dobit.

Tijekom kraće rasprave zastupnici su istaknuli da se izmjenama zakona prenose odredbe Direktive EU jer jedinstveno tržište od 450 milijuna stanovnika zahtjeva pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti kojim se potiče gospodarski rast te koji se temelji na načelu da poduzetnici plaćaju porez na dobit u državi u kojoj je ostvarena.

"Ključno je da neometano funkcionira unutarnje tržište, ali i da se utvrde zajednička pravila o transparentnosti u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit", rekla je HDZ-ova Grozdana Perić. Smatra i kako se time vraća povjerenje građana EU u pravednost nacionalnih poreznih sustava.