Dobra vijest – dani u kojima je crna kuga harala Europom i ubijala mnoštvo ljudi odavno su iza nas. Loša vijest – Hrvatsku i zemlje u susjedstvu već godinama muči epidemija afričke svinjske kuge (ASK), koja, iako nije opasna za ljude, jest za stoku te dovodi do velikih gubitaka za uzgajivače jer je jedini način borbe protiv širenja zaraze eutanazija zaraženih životinja.

Situacija je ozbiljna pa se u četvrtak tijekom sjednice Vlade o tome oglasio i premijer Plenković. Kao što smo pisali, predsjednik Vlade rekao je da se već treći put susreću s ovim problemom, a svinjogojcima je isplaćen 51 milijun eura odštete.

Dodao je da je zaključno s 22. srpnja do 12 sati od početka godine potvrđen 101 slučaj afričke svinjske kuge u gospodarskim objektima, kao i 187 slučajeva kod divljih svinja. Na području Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije usmrćeno je 3758 tih životinja da bi se suzbila zaraza.

'Dodatnim će mjerama biti pojačan odstrel divljih svinja i koordinacija s lovačkim savezom te će se nastaviti jačati borba protiv afričke svinjske kuge, koja je sada, možemo to reći, treći put zaredom s nama u protekle tri i nešto godine', rekao je Plenković u četvrtak.

Davno smo imali više od milijun grla, sada imamo oko 800 tisuća

Dok je ministar poljoprivrede Davor Vlajčić sklopio dogovor s Hrvatskim lovačkim savezom o povećanom odstrjelu divljih svinja jer pronose zarazu i na domaće svinje, Hrvatska poljoprivredna komora u srijedu je navela da je domaće svinjogojstvo pred propašću, a da im je ASK posljednji čavao u lijesu. Ako lovci ne uspiju odraditi posao, zazivaju čak i vojnu intervenciju.

'ASK je alat koji nas vodi prema potpunom prestanku proizvodnje u zemlji. Komora je dosad nudila partnerstvo, no partnerstvo bez rezultata samo je obmana', poručili su u priopćenju.

O svemu tome razgovarali smo sa Zvjezdanom Blažić, konzultanticom za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Iz njezina stručnog mišljenja koje je iznijela za tportal proizlazi da je domaće svinjogojstvo, neovisno o ASK-u, u stagnaciji u usporedbi s razdobljem otprije 25 godina.

'Kada pogledamo broj svinja u Hrvatskoj, davnih smo godina imali više od milijun grla, a sad se brojka kreće negdje između 850 i 870 tisuća grla', navela je.

Kako u Hrvatskoj, tako i u europskim zemljama, svinjogojstvo se temelji na velikim farmama, a ne na malim proizvođačima. S obzirom na probleme s ASK-om ranijih godina, naša sugovornica kaže da su u aktualnoj situaciji posrijedi 'manje oscilacije', no da će ih itekako osjetiti manji proizvođači.

'Za svako malo gospodarstvo na kojem se dogodi takav pomor to je strašan udarac, ali država je svih ovih godina zapravo donosila mjere kojima je omogućila tim proizvođačima dosta visoke naknade da bi ponovno pokrenuli svoja gospodarstva. Druga je priča u kolikoj se mjeri zaista držimo svih tih uputa i koliko su naši mali proizvođači zapravo spremni na to da moraju podići svoju biosigurnost i promijeniti način držanja. Cijela poljoprivreda, a stočarstvo pogotovo, zaista zahtijeva jako velike promjene', rekla je Blažić.

Ministarstvo poljoprivrede: Broj grla porastao nakon prvog vala bolesti

Iz Ministarstva poljoprivrede doznajemo da ASK smatraju jednom od najnepredvidivijih bolesti, ali da ukupni svinjski fond u Hrvatskoj nije smanjen.

'Naprotiv, nakon prvog velikog vala bolesti broj svinja je od lipnja 2023. do lipnja 2026. porastao s 840.268 na 879.662, a broj gospodarstava koja se bave svinjogojstvom povećao se s 21.389 na 38.229. To potvrđuje da, unatoč izazovima koje donosi afrička svinjska kuga, hrvatsko svinjogojstvo nije doživjelo pad ukupnog fonda. Istodobno, tržište se suočava s drugim izazovom. Na razini Europske unije prisutni su viškovi svinjetine, a i na hrvatskom tržištu procjenjuje se da postoji oko 25 posto viška svinjskog mesa. Zato trenutačno nema pokazatelja da bi zbog afričke svinjske kuge moglo doći do nestašice svinja ili svinjskog mesa. Koliko će pojedinačnih grla biti izgubljeno, ovisit će o daljnjem razvoju bolesti, ali raspoložive količine mesa i stanje ukupnog fonda upućuju na to da opskrba hrvatskog tržišta nije ugrožena', uvjeravaju nas.

Uz tablice koje su nam poslali, a možete ih vidjeti na kraju odlomka, dodali su da 'Hrvatska godišnje izvozi prosječno 16.258 tona živih svinja više nego što ih uveze, a uvozi u prosjeku oko 95,5 tisuća tona svinjskog mesa više nego što izvozi'.

'Što se tiče pitanja o mogućnosti uvođenja restrikcija na izvoz, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ne može propisati tu mjeru. Radi se o mjeri trgovinske politike, koja je u nadležnosti Europske komisije te Hrvatska samostalno ne može na takav način regulirati svoje tržište. Teoretski, mogućnost reguliranja uvoza i izvoza u izvanrednim situacijama značajnih poremećaja tržišta EU-a predviđeno je kao opcija u zakonodavstvu EU-a i odobrava ga Europska komisija, a za detaljnije informacije o tome treba se obratiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova kao nadležnom tijelu za trgovinsku politiku u Republici Hrvatskoj. No u praksi se takve mjere nisu provodile kao mehanizam stabilizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda u državama članicama EU-a jer bi one predstavljale značajno remećenje funkcioniranja zajedničkog tržišta EU-a', naveli su iz Ministarstva na upit tportala.

Za potrošače svinjetine nema straha: 'Europa je samodostatna'

Mali su proizvođači u problemu, no kada je riječ o potrošačima i konzumentima, naša sugovornica ne smatra da će doći do nestašice, pa čak ni do povišenja cijene. U trenutačnoj situaciji, u kojoj imamo oko 50 posto svinjetine iz domaćeg uzgoja, a ostatak iz uvoza, razloga za brigu među kupcima nema jer je Europska unija jedan od najvećih svjetskih proizvođača te izvozi goleme količine ovog mesa.

'Europa je visoko samodostatna što se tiče svinjskog mesa i cijeli proizvodni kapaciteti Europe nalaze se u zemljama koje, koliko vidim, u ovom trenutku uopće nemaju problema s ASK-om niti su ondje zabilježeni takvi slučajevi te jako vode računa o tome. Radi se o Španjolskoj, Njemačkoj, Danskoj i Francuskoj, zemljama koje imaju vrlo visoke standarde i u njima nema čak ni problema s prodorom bolesti te izvoze goleme količine, najviše u azijske zemlje, najčešće Kinu. No budući da je Kina smanjila uvoz iz Europe, Europa traži nova tržišta, pa su to sada i ostale zemlje Dalekog istoka, a sve se više pojavljuje i Afrika', rekla je stručnjakinja.

Ne očekuje nestašicu ni poskupljenje jer je svinjetina najjeftinija vrsta mesa te dodaje da je njezina cijena padala u posljednje tri godine upravo zbog snage proizvodnje na europskoj razini. Potrošači su sigurni, kaže, ali je svjesna problema proizvođača.

'Što se tiče proizvođača, to je druga stvar. Moraju puno ulagati u nove farme i mijenjati svoje proizvodne procese, a cijene su vrlo niske', navela je, upozoravajući da je teško ostvariti profit na svinjetini s obzirom na trenutačnu tržišnu vrijednost ovog mesa.

Ugrožen autohtoni adut Slavonije: Crna svinja se uzgaja u prijelaznim područjima

Ipak, nije svaka svinja ista, a u Hrvatskoj posljednjih godina, kao i na međunarodnoj sceni, sve veću pozornost privlači crna slavonska svinja. Riječ je o autohtonoj pasmini, ali i deliciji koja u restoranima i trgovinama postiže višu cijenu. S obzirom na način uzgoja, ovaj premium proizvod u velikom je riziku zbog aktualnog širenja ASK-a.

Blažić navodi da to doista jest problem, ponajprije zato što se takve vrste uzgajaju na otvorenom prostoru.

'Ne samo crne slavonske svinje, nego i druge izvorne vrste svinja drže se u slobodnom uzgoju i ugrožene su jer se najveći dio njih nalazi u prijelaznim područjima između gospodarstava i šuma, pa ondje mogu doći u dodir s divljim svinjama', rekla je Blažić.

Time je, dakle, ugrožen jedan od aduta autohtone domaće proizvodnje, a upitana zašto je proizvodnja svinja padala tijekom godina, navela je da jednostavno teško konkuriramo velikom uzgoju ovih životinja i njihovoj proizvodnji u Europskoj uniji. Za male proizvođače, ističe, nema baš puno šansi da proizvode na razini velikih farmi iz drugih zemalja, a zanimljivo je to da je upravo svinjogojstvo sektor koji u EU-u dobiva najmanje poticaja baš zbog velike proizvodnje.

'I onda je malo-pomalo taj stočni fond kod nas padao, a u Europi je to jedan od sektora koji se najmanje potiče. Nema nikakvih izravnih plaćanja. Pritom ti proizvođači nemaju ni puno vlastite zemlje da bi dobivali neke druge potpore', opisala je Blažić.

Velike tvrtke žele pojačati uzgoj svinja: Svinjogojstvo je zahtjevno i država mora pomoći

Ipak, smanjenu proizvodnju proizvoda od svinjetine u Hrvatskoj žele oživiti velike tvrtke. Upitana koliko je to realno s obzirom na konkurenciju u Europskoj uniji, naša sugovornica ističe da se radom u svinjogojstvu teško može ostvariti profit. Potrebna su velika ulaganja, a kredite je teško osigurati ako nema interesa za ulaganje i potpora. Dodaje da takav teret mogu podnijeti samo velike i profitabilne tvrtke.

'Znači, država će morati osigurati više sredstava za ulaganja u svinjogojstvo, a ne samo za održavanje trenutačnog svinjogojskog fonda. Svinjogojstvo je strašno zahtjevno i ono mora funkcionirati u sterilnim uvjetima. Svi ti objekti moraju imati posebnu gradnju te odgovarajući način čuvanja, ventiliranja i grijanja. Da bi se osigurala konkurentnost, morate imati vrlo niska uginuća i voditi računa o vrlo visokom standardu dobrobiti životinja', zaključila je Blažić, uz napomenu da se potrošači u Hrvatskoj ne moraju brinuti, ali da je zato doista neizvjesna sudbina naših malih proizvođača.