Kako javlja bečki dnevnik Die Presse, Europska komisija želi opet započeti proces približavanja Turske Europskoj komisiji, što se može iščitati iz najnovijeg izvještaja EK u kojemu se usput kritizira policijsko nasilje tijekom ljetošnjih prosvjeda u Istanbulu, ali većinom hvali Erdoganova vlada. Očekuje se da bi EU i Turska mogle ponovno ozbiljnije započeti pregovore...
Među predstavnicima EU i Turske često dolazi do nesporazuma, a najnoviji se ticao odluke da se izvještaj Europske komisije o turskom približavanju Uniji objavi tijekom slavlja Bajrama, što je ministar europskih integracija Egemen Bagis opisao kao kad bi se tijekom Božića predstavljalo neke važne dokumente ili strategiju. No iako su briselski birokrati pokazali određeni nivo kulturalne neosjetljivosti, Turska zapravo može biti sretna s onime što piše u izvještaju EK. Naime, kako javlja austrijski konzervativni dnevnik Die Presse, EK želi oživjeti pristupne pregovore Turske s EU, pa se i povjerenik za proširenje Štefan Fuelle javno zauzeo za ubrzanje razgovora.
Izvještaj jest sadržavao kritiku zbog policijske brutalnosti, ali je sveukupno bio pun 'pohvala za Ankaru'. Kada je riječ o prosvjedima koji su započeli u istanbulskom parku Gezi, EK opisuje držanje premijera Recepa Tayipa Erdogana kao 'beskompromisno', a kritizira se i odnos vlade prema medijima. Turskog vođu neće oduševiti što je pohvaljen predsjednik Abdulah Gull, koji je pozivao na blago postupanje prema prosvjednicima i demokratske vrijednosti.
No dosta je tu i 'pozitivnih promjena', pa se pohvaljuju pregovori s vođom kurdske manjine Abdulahom Ocalanom, kao i novi paket zakona koji bi trebao popraviti položaj Kurda. Fuelle se zalaže da EU što prije počne pregovore s Turskom oko poglavlja koja se tiču temeljnih prava i pravosuđa, jer smatra da će tako građanima Turske biti omogućen veći stupanj demokratskih standarda.
Započinju već pregovori oko regionalne politike, što je prva nova tema u tri godine koju su pokrenule EK i Turska. Dosad je otvoreno tek 13 poglavlja od sveukupno 35, a Die Presse konstatira da su 'ciparska situacija te otpori Francuske i Njemačke razlog usporavanja pregovora s Turskom'. Istovremeno se i u Turskoj izgubila euforija za Europskom unijom, pa je u par godina broj protivnika ulaska u EU s devet posto porastao na 34. Najveći zagovornici većeg približavanja Turske EU su tamošnji poslovni ljudi, s obzirom na to da pola turskog izvoza odlazi u zemlje EU. Zato ne treba zaboraviti da je EU svoje korijene imao u ekonomskoj zajednici, pa nije nemoguće da gospodarski jaka Turska postane prihvatljiva Uniji koja većim dijelom grca u višegodišnjoj krizi.
