Urbanistički natječaj će zajednički raspisati Grad Split i Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije, koja je nositelj ove investicije, a provest će ga Društvo arhitekata Splita (DAS).

Ovaj projekt razvijao se u posljednjih desetak godina, uglavnom na inicijativu Lučke uprave, a podržale su ga i prethodna i trenutna splitska gradska vlast. Gradonačelnik Tomislav Šuta u javnosti ga naziva 'Žnjan 2'.

Kako je tportalu potvrđeno, upravo je dovršen opsežan program na osnovu kojega će DAS raspisati urbanistički natječaj, a kako će se to dogoditi sredinom srpnja, pretpostavlja se da će natjecateljima biti ostavljen rok od najmanje tri do četiri mjeseca kako bi predali svoje radove. Na osnovu pobjedničkog rada izradit će se Urbanistički plan uređenja, a na osnovu njega izdavat će se dozvole za gradnju pojedinih segmenata projekta.

Ključni sadržaj na Duilovu bit će nova luka s tisuću vezova, od kojih će 700 biti komunalnog tipa - dakle nekomercijalni, namijenjeni isključivo građanima Splita. Time bi se riješio jedan od većih problema u gradu budući da u svim postojećim lučicama postoji podulja lista čekanja za vez.

Ukupna morska površina buduće marine na Duilovu iznosi oko 27 hektara i nešto je veća od crnogorskog 'Porto Montenegra', no s bitnom razlikom jer će glavnina prostora u Splitu biti rezervirana upravo za komunalne vezove. Preostalih 300 vezova nalazit će se na istočnom dijelu ove zone te će se raditi o prostoru za plovila veličine od 12 pa sve do stotinu metara duljine - odnosno ipak i o prvoj ozbiljnoj marini za megajahte u Hrvatskoj. Ona podrazumijeva cijeli niz popratnih sadržaja poput helidroma, više restorana i vinskih barova, zatvorenog i otvorenog bazena, prostora za trgovine ekskluzivnom robom i slično.

Kako se neslužbeno može doznati, na tom prostoru predviđena je mogućnost stalnog ili tranzitnog veza za pedesetak plovila duljine do čak stotinu metara, dakle onih za koje u Hrvatskoj danas zapravo ne postoji ozbiljna lučka infrastruktura. Na vanjskom vezu je pak predviđena i mogućnost vezanja i jahti duljine 200 do 250 metara.

Drugi značajan sadržaj zone na Duilovu jest nova splitska riva, odnosno dužobalna šetnica i javni prostor kojim će se napokon za pješake i bicikliste fizički povezati kompletna splitska obala, od Marjana i Rive preko niza gradskih plaža i nedavno uređenog Žnjana sve do Stobreča.

Treći planirani sadržaj jest veliki akvarij koji će se, prema sadašnjim projekcijama, protezati na površini od oko osam tisuća četvornih metara. Po tome će biti najveći u ovom dijelu Europe, a u Lučkoj upravi i Gradu Splitu imaju ambiciju raspisati međunarodni arhitektonski natječaj kako bi ovaj objekt u budućnosti postao jedan od prepoznatljivih splitskih 'landmarka'. O njegovoj gradnji već su se ranije pozitivno izjasnili stručnjaci poput Pere Ugarkovića iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji su se usprotivili tumačenju da se radi o 'turistifikaciji' ili ataku na ekološki sustav.

'Takvi sadržaji infrastrukturni su minimum za grad koji želi biti više od turističke kulise. Oni bi Splitu dali ono što mu objektivno nedostaje da bi funkcionirao kao ozbiljan, znanstveno-kulturni i mediteranski grad, a ne samo kao obala za ugostiteljstvo, bez drugog identiteta i sadržaja. Institucije poput javnih akvarija nisu primarno 'mjesta držanja riba' i 'skupljanje novaca od turizma', nego funkcionalni spoj znanja i javne politike. One su ponajprije mjesta edukacije, obrazovanja i praktičnog usavršavanja stručnjaka te mjesta na kojima se razvija kultura povezanosti prema moru, razumijevanje ekosustava i ljudskog utjecaja na more. Osim toga, mogu imati važnu ulogu u spašavanju, oporavku i očuvanju ugroženih vrsta', objavio je Ugarković početkom ove godine.

Urbanistički natječaj za Duilovo uključit će - osim nasutog platoa i morskog dijela na kojemu će se nalaziti luka, akvarij, šetnice i drugi sadržaji - i kopneni dio ove zone, odnosno golemi i uglavnom neizgrađeni prostor koji se dosad nalazio u 'T1' zoni namijenjenoj isključivo velikim hotelskim kompleksima. Za ovaj prostor splitski urbanisti sada žele 'izbjeći prostorne i programske pogreške monofunkcionalnog turističkog urbanizma kakav se obilno razvijao u Španjolskoj, Italiji i drugim mediteranskim zemljama tijekom 1970-ih godina'.

'Ovaj natječaj otvara rijetku i strateški važnu priliku da se prostor napokon planira smisleno, sveobuhvatno i u skladu s dugoročnim interesima grada. Umjesto ponavljanja prakse nekontroliranog urbaniziranja gdje se najprije grade kuće, a tek potom razmišlja o pristupnim cestama i javnoj infrastrukturi, potrebno je uspostavi jasan i kvalitetan urbanistički koncept koji unaprijed određuje prometnu, krajobraznu i programsku logiku razvoja. Urbanistički koncept mora, prije svega, osigura da ovaj prostor ostane dominantno javan i na korist građanima Splita. U tom smislu nužno je osmisli sustav javnih prostora, obalnog kontinuiteta i sadržaja koji kompenziraju dugogodišnje deficite javnih namjena u istočnom dijelu grada', objašnjava za tportal jedan od urbanista koji je sudjelovao u izradi programa javnog natječaja.

Kopneni dio Duilova u spomenutom natječaju razmatrat će se isključivo na anketnoj razini, što znači da će njegovi rezultati poslužiti kao podloga za daljnje urbanističko planiranje ovog prostora i neće - za razliku od luke, šetnice i akvarija - omogućavati promptnu realizaciju i izgradnju predloženih sadržaja. No u ovom dijelu ključno će biti definiranje Puta Lovrinca, nove gradske prometnice koja će i Žnjan i Duilovo primjereno povezati s gradskom prometnom mrežom, a od natjecatelja se traži da osmisle i biciklističke pravce te pješačke koridore kojima će se iz obližnjih dijelova grada moći direktno spustiti do obale.

O rokovima za realizaciju 'projekta Duilovo' nitko se zasad ne želi izjasniti, no neslužbeno se može doznati da bi početak gradnje prvih sadržaja u roku od dvije godine bio zadovoljavajući tempo.