snimka stanja

Korona bukti, ali Hrvatska je po jednom pokazatelju među najboljima u Europi. Američka epidemiologinja s adresom u Zagrebu objasnila nam je i zašto

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 24.09.2020 09:33
  • Objavljeno 24.09.2020 u 08:25
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević / tportal.hr

Unatoč porastu broja novozaraženih u recentnom periodu, Hrvatska prilično dobro stoji u odnosu na dio susjedstva i ostatak Europe. Dok Češka i Velika Britanija uvode nove mjere kako bi obuzdale alarmantne brojke, a Slovenija se vraća na krizni režim rada bolnica zbog gužve na odjelima intenzivnog liječenja, u Hrvatskoj brojke novozaraženih na tjednoj razini - padaju. Znači li to da su epidemiološke mjere dobro pogođene?

Komentirajući europske pokazatelje iz baze podataka Our World in Data, u kojoj se prate tjedne stope rasta broja novih slučajeva zaraze koronavirusom na dnevnoj bazi, američka epidemiologinja sa zagrebačkom adresom Lisa Owen primjećuje da je situacija u Hrvatska trenutno povoljna utoliko što je stopa rasta u odnosu na prošli tjedan negativna.

'U osnovi, stanje se itekako pogoršalo nakon godišnjih odmora, no sada se stvari smiruju, što naravno ne znači da bismo se trebali opustiti', kaže Owen.

Prema aktualnim podacima, stopa novozaraženih u Hrvatskoj u posljednjih sedam dana manja je za -5,3 posto u odnosu na prethodni tjedan. Još bolja situacija bila je prošlog tjedna. U četvrtak 17. rujna, deset dana nakon početka školske godine, stopa rasta spustila se na - 26,2 posto u odnosu na tjedan ranije. Istog dana Slovenija je bilježila 100-postotni rast broja novozaraženih na tjednoj bazi, BiH +11,9 posto, Makedonija +11,8 posto, Crna Gora +11,3 posto, a Srbija +7,6 posto.

Situacija u prošlotjednim europskim žarištima, poput Češke, Austrije, Mađarske, Nizozemske i Irske, u međuvremenu se donekle primirila, a sada je najteže, ako je suditi po tjednoj stopi novozaraženih, na Islandu, na kojem je registriran rast od čak 920 posto (245 novozaraženih u odnosu na 24 tjedan ranije), potom na Cipru (porast od 169 posto) i u Danskoj (107 posto). Situacija je zabrinjavajuća i u Crnoj Gori (75), Estoniji (60), Češkoj (58), Latviji (56) i Poljskoj (54).

Tjedne stope rasta važne su ne samo zbog prognoziranja smjera kretanja epidemiološke situacije u bliskoj budućnosti, već i zbog odgovarajućih priprema u zdravstvenom sustavu. Upravo je temeljem prošlotjednih pokazatelja, kao i paralelnog rasta broja hospitaliziranih u Sloveniji, naložena reorganizacija rada te kadrovsko jačanje bolnica. U slovenskim bolnicama u srijedu se liječilo 65 pacijenata oboljelih od Covida-19, no uz sadašnji trend, broj hospitaliziranih sredinom listopada mogao bi doseći 300.

  • +6
  • +3

Šatorska bolnica Dubrava

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Owen napominje da se za usporedbu epidemiološke situacije u svijetu koriste i stope novozaraženih na 100.000 ljudi, pa tako 14-dnevnu stopu prijava na 100.000 stanovnika, koja predstavlja ukupan broj novih slučajeva registriran u svakoj zemlji u navedenom razdoblju, na dnevnoj bazi ažurira i objavljuje Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC). Prema tom izvoru, Hrvatska je 1. rujna imala četvrtu najvišu stopu prijava (88,6) na 100.000 stanovnika u Europi, no već 21. rujna pala je na 12. mjesto, sa 72,6 novozaraženih na 100.000 stanovnika.

  • +17
  • +14

Koronavirus u Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Epidemiologinja Owen, inače, trenutno surađuje s timom stručnjaka pod vodstvom Chrisa Grundyja, profesora geografskih informacijskih sustava na London School of Hygiene and Tropical Medicine. U okviru te institucije uspostavljena je naime globalna baza podataka javnozdravstvenih i socijalnih mjera u epidemiji Covida-19 za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i to temeljem podataka kojima raspolažu Oxfordsko sveučilište, Johns Hopkins, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti te servis za humanitarne krize ACAPS. Baza podataka u Londonu ažurira se na tjednoj bazi, a među mjerama koje se unose su otvaranje škola i uvođenje novih programa testiranja.

Lisa Owen

Lisa Owen

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Amelia Barisone / Picasa

'Radim na tom projektu od travnja, pa sam mogla uočiti sve promjene i različite odgovore pojedinih zemalja. Istraživači analiziraju te podatke kako bi evaluirali najučinkovitije mjere u kontroliranju širenja virusa. S obzirom na to da živim u Hrvatskoj, ažuriram i ovdašnje podatke, iako se trenutno ne događa baš puno toga jer je svega nekoliko novih mjera uvedeno od otvaranja zemlje u lipnju. Nakon prvog slučaja Covida-19 Hrvatska je djelovala hitro, uvodeći kontrole i sve jača ograničenja na državnim granicama, potom lockdown i zatvaranje pojedinih gospodarskih subjekata', ocjenjuje Owen, dodajući da je nakon popuštanja mjera fokus na tzv. žarištima i sigurnosti u školama.

Na međunarodnom planu mjere za kontrolu koronavirusa prilično su se razlikovale, a najoštrije je bilo uvođenje policijskog sata - od toga da ljudi nisu smjeli napuštati svoje domove osim u iznimnim slučajevima do zabrana noćnih izlazaka i sistema 'par-nepar' za izlaske po različitim kriterijima, primjerice u Peruu, u kojem su se na određene dane izmjenjivali muškarci i žene. Kao jednu od zanimljivijih mjera Owen navodi patroliranje uličnih bandi brazilskim favelama, kao i testiranje kanadskih kuna na antitijela za virus SARS-CoV-2 u Nizozemskoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!