EKOLOŠKI I EKONOMSKI ISPLATIVO

Konačno otkriven poljoprivredni biznis koji donosi zaradu

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 06.02.2014 09:48
  • Objavljeno 06.02.2014 u 09:48
Martina Petrović farma fajferica

Martina Petrović farma fajferica

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Na nedavnom sajmu Viroexpo u Virovitici Vladimir Margeta, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, na primjeru uzgoja crne slavonske svinje najbolje je objasnio što znači održivi razvoj sela. Ta pasmina svinje u svim uzgojnim pogledima, od klimatoloških do kulturnih i tradicijskih, prilagođena je slavonskom podneblju još od druge polovice 19. stoljeća kada ju je na pustari Orlovnjak kod Osijeka selekcionirao grof Pfeifer, po kojem je prozvana 'fajferica'

Pametni poljoprivrednik želio je osnovati novu svinjsku pasminu za proizvodnju i mesa i masti, ali da istovremeno bude ranozrelija, plodnija i otpornija na grube vremenske prilike u Slavoniji, u kojoj se zimi temperature zraka spuštaju i do 15 ili 20 stupnjeva, kao nekoliko dana baš ove godine, a ljeti prže na 30 i više Celzijusa. Da može slobodno živjeti i spavati na otvorenom, hraniti se na pašnjaku, uz malo kukuruza i žira, a otporna na žegu, led i, zbog crne boje kože, na jake sunčeve zrake. Tako je Pfeifer križao deset nazimica lasaste mangulice s uvezenim nerastovima pasmine berkšir pa je od 1870. najbolje žensko potomstvo svakih deset godina pario s nerastima američke pasmine poland kina i tako ustalio željena svojstva, da bi već za tri godine bila priznata kao pasmina u Beču.

Prof. dr. sc. Margeta kaže da je, zahvaljujući kvaliteti mesa, zapravo omjeru masti i mesa, ukusu i sposobnosti vezanja vode, crna slavonska najbolja svinja na svijetu za proizvodnju suhomesnatih proizvoda kao što su kulen, kobasica, slanina i šunka. Okupljeni poljoprivrednici u dvorani zato su se interesirali za to koliko zemljišta i ulaganja treba osigurati za pet ili deset svinja, koliko profesor Margeta preporučuje za početak, dok poljoprivrednik ne vidi razliku između ove i takozvanih bijelih vrsta, koje se mahom moraju držati u zatvorenim svinjcima na koncentriranoj hrani.

'Slavonija nema dobre uvjete za intenzivnu svinjogojsku proizvodnju. Ljeta znaju biti prevruća, a zime dostići ekstremno hladne temperature. Idealno je primjerice u Danskoj ili Nizozemskoj, gdje se temperature zimi kreću oko dva ili tri stupnja Celzijeva, a ljeti najviše do 23 stupnja pa je takav uzgoj jeftiniji nego kod nas za 15 posto. Unatoč tome, u našim operativnim programima farme s manje od 150 svinja proglašene su 'nerentabilnima', bez obzira na prednosti ekstenzivnog uzgoja svinja, koji je zdraviji za životinje, u okolišu ne stvara izvore zagađenja fekalijama, potiče zapošljavanje na selu i prerađivanje gotovih proizvoda, a ujedno je i trend u cijeloj Europi', rekao je profesor Margeta.

Jedno mjesto za fajfericu na gospodarstvu košta 2.000 kuna, za bijele pasmine 70 tisuća kuna
. Krmače bijelih pasmina prase se po tri ili četiri puta, pa idu na klanje, a crne slavonske bez problema po 15 puta. Hrana za bijele koncentrirana je i skuplja, za crne jeftinija, na ispaši uz dohranu kukuruzom u klipu. Radna snaga na farmama od dvije, tri ili pet stotina bijelih svinja mora biti visokostručna za taj tehnološki proces, a na farmama crnih seljak može sve samostalno odraditi. 'Fajfericu bolje da ostavite na miru, da se sama snađe, tako joj je najbolje', objasnio je profesor Margeta.

Njegove savjete poslušala je obitelj Petrović koja u Vukojevcima uzgaja pedesetak crnih svinja na svom imanju od 26 hektara pašnjaka i oranica, na kojima samostalno uzgaja svu potrebnu hranu za životinje, pored svinja još ovce i koze. 'Mi smo se odlučili ujediniti s drugim malim gospodarstvima u udrugu, radi promocije i očuvanja pasmine, a u zadrugu radi zajedničke prerade i prodaje proizvoda', kaže nam Martina Petrović, koja se nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Osijeku vratila u Vukojevce kako bi zajedno s roditeljima i braćom pokrenula farmu kako po načelima održivog razvoja sela savjetuje profesor Margeta, inače predsjednik udruga Uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema 'Fajferica' sa sjedištem u Vukojevcima.

Da ilustrira što bi Hrvatska mogla s fajfericom, profesor Margeta naveo je primjer iberijske crne svinje, čiji je pršut 'pata negra' toliko slavan po ukusu i kvaliteti da kilogram stoji 200 eura. Dobio je ime po crnom papku te svinje koji se ostavlja uz meso kao dokaz da je pršut originalan od upravo te pasmine, koja jedina ima crne papke. 'Kad su Španjolci 1984. ušli u Europsku uniju, imali su samo 200 komada. Sada pršut 'pata negra' košta i do 200 eura iako nije kvalitetniji od pršuta slavonske crne svinje', tumači Margeta. Dodao je i primjer iz Mađarske, gdje je zaštićena mangulica, a Mađari je promoviraju kao svinju s 'najboljom mašću na svijetu'. U Njemačkoj postoje pokrajine sa svega dvije tisuće krmača u kojoj su meso i mesne prerađevine od svinja postale toliko poznate domaćinima i turistima da godišnji promet u trgovinama, samo vezan za svinje, računajući suvenire, iznosi 10 milijardi eura.

Šta da se radi? Onaj tko želi uzgajati fajferice najbolje da kontaktira udrugu Fajferica koja se bavi očuvanjem i ujednačivanjem pasmine i može osigurati genetski čiste svinje. Treba imati hektar-dva pašnjaka za početnih pet svinja s prascima, ograđen obor s nadstrešnicom i malo slame te dovoljno kukuruza za dohranu. Profesor Margeta predlaže ujedinjavanje u zadruge koje će uzgajivačima olakšati proizvodnju gotovih, suhomesnatih, proizvoda. Dobro organizirani zadrugari lakše mogu napraviti zajedničke proizvodne uvjete, klaonice i mesopreradu, zajedničke recepture i kriterije kvalitete, pašnjačke zajednice, radnu snagu i, konačno, zajednički pronaći tržište.

'Još treba znati da je najprofitabilniji proizvod šnicla na tanjuru koja ima višestruko veću cijenu od bilo kojeg suhomesnatog jela, ali za to treba napraviti agroturističke projekte', ustvrdio je Margeta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!