'Radi se o specifičnom DNK virusu koji je vrlo zarazan i vrlo otporan. U prirodi može preživjeti šest do deset dana; govorimo o slini, izmetu ili mokraći zaražene životinja. Inkubacija traje otprilike sedam do deset dana, nakon čega se ispoljavaju znakovi bolesti koji su specifični za svinje. Govorimo o hemoragijskoj groznici, krvarenju njuške i vrhova ušiju, dolazi do povišenja temperature, malaksalosti. Ubrzo nakon pojave simptoma, životinja ugiba u velikim mukama', objasnio je za RTL Vladimir Margeta, profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek zašto je svinjska kuga opasna.

'Ako u prirodi preživi šest do deset dana, u suhomesnatim proizvodima koji su specifični kod nas, može preživjeti nekoliko mjeseci ili čak nekoliko godina. Prema tome, ako jedemo zaražene proizvode, može se dogoditi da virus dospije do naših ruku i dalje se širi preko određenih kontakta', dodaje Margeta, koji također ima i svoju farmu.

Na pitanje što mogu učiniti proizvođači da zaštite svoje svinje, Margeta poručuje: 'Prvo, vrlo je bitno da svi shvate da se radi o opasnoj i vrlo zaraznoj bolesti. Zatim da provode sve mjere koje su donijela i proglasila nadležna tijela - sprječavanje fizičkog kontakta svinja s divljim životinjama koje prenose zarazu, sprječavanje ulaska insekata ili ptica, dezinfekcijske barijere - dezinfekcija ruku, nogu, ne puštanje drugih ljudi da dolaze'.

'Što manje kontakta, kad ulazite u svoj objekt obavezno presvlačenje. Čak i kad dolaze veterinari nastojte im osigurati vlastitu odjeću, ne da oni unose neku svoju, bez obzira na to koliko ona bila jednokratna. Postoje propisane mjere, ako ih se pridržavamo, može se držati pod kontrolom, iako postoje slučajevi da se virus probija. Ponovno apeliram na ljude da shvate koliko je ovo ozbiljna bolest i koliko može štetiti našem svinjogojstvu, stočarstvu i gospodarstvu općenito', zaključuje Margeta.