Osim prikupljanja konkretne, materijalne pomoći Hrvatima i Crkvi u BiH, cilj je akcije senzibilizirati javnost u Hrvatskoj na solidarnost, ali i zajedništvo s ljudima u susjednoj državi kojima je pomoć doista potrebna.

‘Solidarnost nije samo u materijalnim stvarima, nego i u blizini, potrebi da čujemo probleme koje ljudi imaju tamo i pomognemo onako kako možemo. Svaki čovjek može pomoći, ako i nema, može to učiniti molitvom i tako pokazati solidarnost’, poručio je mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski i predsjednik Hrvatskog Caritasa.

Biskup Mrzljak je, zajedno s mons. Franjom Komaricom, biskupom banjalučkim i predsjednikom Biskupske konferencije BiH, predstavio ciljeve akcije i aktivnosti Tjedna solidarnosti.

Biskup Komarica je napomenuo da akcijom solidarnosti hrvatski građani pomažu ne samo svojim sunarodnjacima i katolicima, nego i nekatolicima, jer su mnogi kojima u BiH 'treba kruha i ruha, mlijeka i lijeka' oslonjeni na pomoć Caritasa.

‘Hrvati i katolici doživjeli su strašnu kataklizmu u ratu, ali i poraću. Velika nepravda koja se učinila Hrvatima katolicima u temeljitom iskorjenjivanju nazočnosti na stoljetnim korijenima cementirana je u poraću, jer se nije dogodio poželjan, potreban i Daytonskim sporazumom predviđen povratak, za razliku od druga dva naroda’, upozorio je biskup Komarica.

Naveo je da se vratilo ‘jedva nekoliko postotaka’, upozoravajući i na konkretan primjer po kojem je od 220.000 Hrvata, koliko ih je živjelo na području današnje Republike Srpske, danas tek oko 11.500, što je pet posto prijeratnog stanovništva.

‘Tih pet posto je katastrofa za jedan narod, za jednu državu. Država prezire jedan narod, država iskorjenjuje jedan narod, a to se blagosilja od strane međunarodne zajednice, čak i od sunarodnjaka tog naroda - političara Hrvatske. Nije to istina i ne smije biti istina’, oštar je bio biskup Komarica.

Opovrgnuo je glasine da se Hrvati ne žele vratiti svojim kućama u BiH, pokazavši pritom 530 zahtjeva za povratak koje su mu u posljednjih mjesec i pol dana poslali građani

Požalio se i na nedostatak pomoći države i međunarodne zajednice u obnovi kuća Hrvata u BiH, pa je samo banjalučki Caritas, uz pomoć donatora, obnovio 2.500 kuća. Pomagali su i u otvaranju radnih mjesta, davanju beskamatnih kredita ili bespovratnih sredstava za pokretanje posla. ‘Caritas radi i poslove koje država ne radi’, rekao je biskup Komarica.

Pozivajući hrvatsku javnost da pomogne svojim sunarodnjacima u ostvarenju života dostojnog čovjeka, odnosno, kako je slikovito rekao, ‘život svoj sa svojim na svome’, biskup Komarica je najavio da će ovogodišnju pomoć koju dobije iz Hrvatske usmjeriti starima.

Sredstva koja su prikupljena proteklih godina, a riječ je o najmanje 15 milijuna kuna, od čega su dvije trećine dali građani, a ostalo država i donatori, usmjeravana su kroz 180 različitih projekata u obrazovanje, socijalnu skrb, poduzetništvo, ali i rad javnih kuhinja koje imaju čak 35.000 korisnika.