POTVRĐENA SPEKULACIJA

Kolinda Grabar Kitarović pred novim je izazovom u karijeri. Evo što bi radila na čelu NATO-a i za koliku plaću

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 21.07.2021 21:14
  • Objavljeno 21.07.2021 u 21:14
Kolinda Grabar Kitarović

Kolinda Grabar Kitarović

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Krasnec / Željko Lukunić

Vijest o Kolindi Grabar Kitarović kao favoritkinji za dužnost glavne tajnice NATO-a premrežila je svjetske medije pa se tako čitatelji od Kine do SAD-a informiraju o njezinim prednostima u odnosu na potencijalne protukandidatkinje. Nakon što je relevantni portal Politico objavio da se Jensu Stoltenbergu na čelu Sjevernoatlantskog saveza prvi put u 72-godišnjoj povijesti ove međunarodne vojne organizacije traži nasljednica, po mogućnosti iz istočne Europe, te da Grabar Kitarović ima 'impresivnu biografiju', priča je nadrasla 'spekulaciju', kako je inicijalnu informaciju u petak okarakterizirao premijer Andrej Plenković

Premijer Plenković i predsjednik Zoran Milanović, unatoč početnom iznenađenju, odmah su pozdravili mogućnost postavljanja Kolinde Grabar Kitarović za kormilo NATO-a u Bruxellesu. Donekle je začudio predsjednikov komentar da je ona 'možda čak i prekvalificirana' za glavnu tajnicu Saveza, s obzirom na to da ju je u predsjedničkoj kampanji prije nepune dvije godine ocijenio 'potpuno nedoraslom i nezrelom predsjednicom' te se pitao koja 'moralna hijena' stoji iza njezina 'bijednog čina' pripomaganja vojniku ranjenom u Afganistanu da položi krunicu na križ na Ovčari.

Glavnog tajnika NATO-a izabiru države članice na početno razdoblje od četiri godine, s time da najviše utjecaja imaju SAD, Njemačka, Britanija i Francuska. U pravilu, za izbor je presudno zeleno svjetlo SAD-a. Američki generali i admirali također se u pravilu postavljaju na najvišu vojnu dužnost u NATO-u, funkciju vrhovnog zapovjednika za Europu, pa je civilna funkcija glavnog tajnika 'prepuštena' Europljanima.

Kao ostale potencijalne kandidatkinje zasad se, podsjetimo, prvenstveno spominju bivša litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė i aktualna predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid, no popis mogućih pretendenata na visoku međunarodnu funkciju uključuje još nekoliko poznatih imena. Tu su bivša britanska premijerka Theresa May i njezin savjetnik za nacionalnu sigurnost, barun Mark Sedwill, bivša šefica europske diplomacije Federica Mogherini, bivši talijanski premijer Enrico Letta, pa i aktualni nizozemski premijer Mark Rutte te belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmès.

Nitko od navedenih nema radno iskustvo u NATO-u dok je Grabar Kitarović bila pomoćnica glavnog tajnika Saveza za javnu diplomaciju. No to nije jedina prednost hrvatske kandidatkinje. Uz sva potrebna profesionalna postignuća i osobna nagnuća vojnim stvarima, Grabar Kitarović bliska je američkoj administraciji i predsjedniku Joeu Bidenu, a dobra je znanica i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Indikativna je i njezina poruka da 'nije iznenađena' time što se spominje u 'uglednom društvu za tu iznimno važnu dužnost'.

  • +35
  • +32

Kolinda Grabar Kitarović i NATO

Izvor: Profimedia / Autor: Sébastien PIRLET / AFP / Profimedia

Kao otegotne okolnosti u njezinoj kandidaturi zasad se javno spominju političko 'desničarenje' u gubitničkoj predsjedničkoj kampanji i činjenica da Hrvatska već ima svoju visoku predstavnicu na međunarodnoj političkoj sceni - Mariju Pejčinović Burić, aktualnu glavnu tajnicu Vijeća Europe.

No što bi Grabar Kitarović uopće radila na dužnosti glavne tajnice NATO-a? Formalno, osoba na toj dužnosti ima trojaku ulogu, navodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Kao prvo, glavni tajnik NATO-a predsjedatelj je Sjevernoatlantskog vijeća, najvažnijeg tijela za donošenje odluka u Savezu. Sastoji se od stalnih predstavnika država članica sa statusom veleposlanika koji se sastaju najmanje jednom tjedno, a odluke se donose jednoglasno. Vijeće se sastaje i na višim razinama, što uključuje ministre vanjskih poslova, ministre obrane ili čelnike država i vlada.

Kolinda Grabar Kitarović i Vladimir Putin

Kolinda Grabar Kitarović i Vladimir Putin

Izvor: EPA / Autor: YURI KADOBNOV / POOL

Glavni tajnik NATO-a predsjeda i Odborom za obrambeno planiranje i Skupinom za nuklearno planiranje, kao i Euroatlantskim partnerskim vijećem, Vijećem NATO-Rusija, Komisijom NATO-Ukrajina i Skupinom za mediteransku suradnju. Ujedno je glavni glasnogovornik Saveza koji u javnosti izražava zajedničke stavove zemalja članica o političkim pitanjima te naposljetku viši izvršni časnik Međunarodnog osoblja NATO-a, odgovoran za zapošljavanje osoblja, kao i za nadzor njihova rada.

Vrtoglava plaća

U predsjedničkoj kampanji 2015. godine tadašnja HDZ-ova kandidatkinja nije htjela otkriti kolika joj je bila plaća na funkciji pomoćnice u NATO-u. 'Još se uvijek držim naputaka NATO-a koji me obvezuju kao bivšu djelatnicu NATO-a kad mi je rečeno da se ti podaci ne iznose u javnost, a plaća je puno manja od 20 tisuća eura', kazala je Grabar Kitarović na sučeljavanju s Ivom Josipovićem (SDP), a koji je tvrdio da plaće u NATO-u nisu tajna.

Krajem 2016. spekuliralo se da bi bivši britanski premijer David Cameron mogao postati novi glavni tajnik  NATO-a, a list Independent izvijestio je da plaća za tu funkciju iznosi 220.000 funti godišnje (oko 21.000 eura ili 160.000 kuna mjesečno). Prema dokumentu s početka 2020., najviša plaća u NATO-u iznosila je 23.646 eura ili 178.000 kuna.

U studenom 2020. NATO je zatražio od članica više novca za rast plaća svojih djelatnika, sukladno dogovorenoj metodologiji, što su neke saveznice odbile, smatrajući to neprimjerenim u doba pandemije. 

Međunarodno osoblje je savjetodavno i upravno tijelo koje podupire rad nacionalnih izaslanstava u glavnom sjedištu NATO-a na različitim razinama odbora. Ono slijedi odluke NATO-vih odbora i podupire postupak donošenja odluka konsenzusom. Sastavljeno je od zaposlenika iz zemalja članica koje izravno zapošljava NATO ili ih šalju njihove vlade, navodi MVEP.

Očuvanje mira, sigurnosti i teritorijalne cjelovitosti zemalja članica Saveza u rukama je vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu (SACEUR), a tu dužnost trenutno obnaša general Tod D. Wolters u Savezničkom zapovjedništvu za operacije. Vrhovni zapovjednik izvršava svoje zadaće pomoću procjene rizika i prijetnji, vojnog planiranja te prepoznavanja i zahtijevanja snaga potrebnih za poduzimanje cijelog niza misija Saveza na način i u vrijeme koje je odredilo Sjevernoatlantsko vijeće te na mjestu na kojem mogu zatrebati.

U slučaju izbijanja agresije, ili ako Sjevernoatlantsko vijeće smatra da je ona neizbježna, SACEUR provodi sve vojne vježbe koje su pod ovlašću i sposobnostima njegova zapovjedništva, a koje su potrebne za iskazivanje savezničke solidarnosti i spremnosti očuvanja integriteta teritorija Saveza; osiguranje mira na morima i očuvanje morskih putničkih i gospodarskih putova, kao i za očuvanje sigurnosti zemalja članica NATO-a ili za njezino uspostavljanje u slučaju da je bila narušena.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!