EUROPSKO ISTRAŽIVANJE

Koliko hrvatski osmaši vladaju stranim jezicima?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 21.06.2012 18:35
  • Objavljeno 21.06.2012 u 18:35
škola razred

škola razred

Izvor: Sipa Press / Autor: Sipa

Koliko jezika znaš, toliko vrijediš – stara je izreka, a od kule babilonske naovamo pokazalo se da je sporazumijevanje na stranom jeziku dodana vrijednost. Da bi rezultati bili što bolji, potrebno je i što ranije početi učiti strane jezike, i to što veći broj ne samo njih, nego i klasičnih jezika, a tu su vezu potkrijepili i nacionalni rezultati prvog Europskog istraživanja jezičnih kompetencija (ESLC) predstavljeni danas u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta

Hrvatski učenici, a riječ je o osmašima, dobro su se iskazali u prvom Europskom istraživanju jezičnih kompetencija, pogotovo kada je riječ o pisanju, ali s obzirom da su bili najmlađi, rangiranje nije moguće, kazala je nacionalna koordinatorica istraživanja i članica Savjetodavnog tijela Europske komisije za potrebe ESLC-a dr. sc. Jasminka Buljan Culej.

Naime, u osvit svojega ulaska u Europsku uniju, Hrvatska je dobila priliku zajedno s još 13 zemalja: Belgijom, Bugarskom, Engleskom, Estonijom, Francuskom, Grčkom, Maltom, Nizozemskom, Poljskom, Portugalom, Slovenijom, Španjolskom i Švedskom, sudjelovati prošle godine u ispitivanju jezičnih kompetencija oko 53 tisuće učenika. No svi oni osim hrvatskih 3.342 učenika iz 442 škole već su bili srednjoškolci.

Istraživanje, koje je proveo konzorcij Survey Lang, pokrenuto je prije pet godina i prvo je te vrste, a temelji se na zaključcima sastanka Europskog vijeća u Barceloni 2002. godine, a ciljevi su uspostava Europskog indikatora jezičnih kompetencija i pružanje informacija o jezičnim kompetencijama mladih ljudi te davanje smjernica učiteljima i učenicima za daljnje djelovanje, objasnila je Buljan Culej.

ESCL se temelji na ispitima kojima su mjerene sposobnosti čitanja, slušanja i pisanja na pet najzastupljenijih jezika u Europi: engleskom, francuskom, njemačkom, talijanskom i španjolskom. Izmjereno znanje učenika opisano je s obzirom na razine Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike (ZEROJ), a mjerene razine postignuća su od A1 - uporaba jednostavnog jezika uz tuđu pomoć do B2 - samostalno, jasno i učinkovito izražavanje jezika

U hrvatskim školama, koje su jedine uz estonske ispitivanje provele i u papirnatom i u računalnom obliku, najveći broj učenika, odnosno njih 70 posto, uči engleski kao prvi strani jezik i njemački, njih 23,4 posto, kao drugi strani jezik pa se stoga, uz ispunjavanje pozadinskog upitnika, i ispitivalo znanje ta dva strana jezika.


Učenici kod kojih je ispitivan prvi jezik (engleski) postigli su bolje rezultate u vještini čitanja (razinu A2 postiglo je 54 posto učenika), a postignuća za drugi ispitivani jezik (njemački) pokazuju da je 72 posto učenika postiglo razinu A1 i višu u području čitanja. U vještini pisanja engleskog jezika 75 posto učenika postiglo je A2 i višu razinu, a istu razinu, A2 za njemački jezik postiglo je 24 posto učenika, navela je Buljan Culej.

U cjelini gledano, istraživanje je potvrdilo da su učenici koji su dulje bili izloženi stranom jeziku, odnosno koji su ga učili od predškolske dobi, na višim razinama pokazali bolja postignuća u vještinama slušanja, pisanja i čitanja jezika. Također, primijećen je i pozitivan odnos između znanja ispitanog jezika te učeničke percepcije roditeljskog znanja tog jezika, izloženosti i uporabe jeziku preko medija.

Premda se Hrvatska po tjednoj satnici stranih jezika u školama nalazi u europskom prosjeku, zaostaje po ponudi stranih i klasičnih jezika u školama i korištenju informacijskih tehnologija za učenje stranih jezika, kao i mogućnosti razmjene učitelja iako su domaći učitelji apsolutno osposobljeni za svoj posao, naglasila je Buljan Culej.

Ne čudi što je resorni ministar Željko Jovanović stoga naglasio potrebu uvođenja modernih tehnologija u nastavni proces te razmjenu nastavnika i učenika, a zadovoljno je primijetio kako 'istraživanje pokazuje da se ne trebamo brinuti za generaciju učenika koja je ispunjavala test'.

Podsjetivši na kulu babilonsku, kazao je da se 'već onda sporazumijevanje na stranom jeziku pokazalo kao dodana vrijednost, a danas biti pismen podrazumijeva ne samo vladanje materinjim jezikom, nego i informatičku kompetentnost, kao i znanje barem jednog, a najbolje bi bilo i tome će se težiti, dva strana jezika'. Rezultati ESCL-a bit će proučeni kao i oni državne mature', kazao je ministar Jovanović i poručio kako je poanta da se 'uči ne za ocjene, nego za život'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi