'Nema povratka na staro' - to je, prema riječima europskih diplomata, bila temeljna poruka sa samita čelnika Europske unije održanog u četvrtak u Bruxellesu. Sastanak je sazvan nakon prijetnji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da bi Sjedinjene Države mogle preuzeti Grenland, no završio je znatno mirnije nego što se očekivalo – dijelom zato što je Trump samo dan ranije ublažio svoju retoriku.

Ipak, upravo je ta mirnoća naglasila težinu trenutka. U tišini je, kažu sudionici, sazrela spoznaja da je prijeđen 'europski rubikon' i da se svijet kakav je postojao nakon 1945. polako raspada, piše Politico.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz, dvojica najutjecajnijih europskih čelnika koji se posljednjih mjeseci često nisu slagali, ovaj su put govorili jednim glasom. Upozorili su da je transatlantska kriza gurnula Europsku uniju u novu, znatno suroviju realnost – onu u kojoj ovisnost o SAD-u više nije održiva opcija.

'Znamo da moramo djelovati kao neovisna Europa', rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon petosatnog sastanka.

Tiha prekretnica

Za razliku od nekih ranijih samita, u Bruxellesu nije bilo ni povišenih tonova ni velikih deklaracija, pa čak ni konkretnih odluka. No, prema četvorici diplomata EU-a i jednom dužnosniku upoznatom s raspravama, postignuto je nešto drugo: prešutni konsenzus da je došlo do povijesnog raskida između starog poretka i onoga što tek dolazi.

Mentalni zaokret prema europskoj neovisnosti, priznaju, tinja već godinama – još od Trumpova prvog dolaska u Bijelu kuću 2017. No njegove prijetnje Grenlandu djelovale su kao šok-terapija, prisilivši europske čelnike na poteze koji su do nedavno bili nezamislivi.

'Ovo je trenutak Rubikona', rekao je diplomat iz jedne istočne članice EU-a. 'Europa se više ne može vratiti na ono što je bila prije.'

Kako će točno izgledati nova europska strategija, još je otvoreno pitanje. No prvi obrisi već su se pojavili. Reakcija na grenlandsku krizu – od zamrzavanja trgovinskog sporazuma s SAD-om, preko razmatranja slanja vojnika na Grenland, do prijetnji snažnim trgovinskim protumjerama – bila je svojevrsna najava onoga što bi moglo uslijediti.

Sve, i to odjednom

Europski čelnici složili su se da brza i ujedinjena reakcija ne smije ostati iznimka. 'Ne može se raditi samo o energetskoj sigurnosti ili samo o obrani, ne može biti samo ekonomija ili samo trgovina – mora biti sve, i to odjednom', rekao je jedan od diplomata.

Posebno je značajno što se mijenja stav zemalja na istočnom krilu EU-a, koje su desetljećima gotovo bezrezervno vjerovale u NATO i američka sigurnosna jamstva kao jedinu zaštitu od ruske ekspanzije. Ta je ovisnost često stvarala razdor s državama poput Francuske, koje su zagovarale europsku 'stratešku autonomiju'.

>>>VIDEO: Viktor Orban iznio crne prognoze za Europu>>>

Sada se slika mijenja. Čak i zemlje koje se osjećaju najizravnije ugroženima od Rusije pokazuju spremnost da se uključe u projekt europske samostalnosti. Estonija je, primjerice, prošlog tjedna najavila da razmatra slanje vojnika na Grenland u okviru NATO-ove 'izvidničke misije'. Iako do toga nije došlo, sama ideja bila je donedavno nezamisliva.

'Kad Europa nije podijeljena, kad stojimo zajedno i jasno pokažemo spremnost da se zauzmemo za sebe, rezultati dolaze', poručila je danska premijerka Mette Frederiksen, dodavši da su posljednji tjedni bili važna lekcija.

Poljska i sjever Europe mijenjaju kurs

Promjena je vidljiva i u Poljskoj, jednoj od najvjernijih američkih saveznica u Europi. Premijer Donald Tusk signalizirao je otvorenost prema korištenju Instrumenta EU-a protiv prisile, snažnog alata koji omogućuje trgovinsku odmazdu protiv država koje prijete Uniji.

'Uvijek smo poštovali američko vodstvo', rekao je Tusk. 'Ali danas nam trebaju povjerenje i poštovanje među partnerima, a ne dominacija i prisila. To ne funkcionira.'

Slična razmišljanja pojavljuju se i u tradicionalno 'slobodnotržišnim' zemljama sjevera, poput Danske, Švedske i Nizozemske, koje su godinama odbacivale svaku ideju koja bi mogla ugroziti odnose sa SAD-om. I ondje sada raste spremnost na odgovor Trumpu.

'Ovo je nova era u kojoj se više nećemo oslanjati na njih', rekao je jedan diplomat, uz napomenu da se to barem odnosi na razdoblje dok je Trump u Bijeloj kući. 'Grenland je bio test. Lekciju smo naučili.'

Njemačka preispituje stare dogme

Čak i Njemačka, čija je politička kultura desetljećima bila čvrsto vezana uz transatlantsko partnerstvo, počinje preispitivati stare pretpostavke. Kancelar Merz dao je naslutiti da Berlin više ne isključuje oštriji trgovinski odgovor prema SAD-u.

Iako europski dužnosnici vjeruju da su upravo ti signali pomogli u smirivanju Trumpove retorike, upozoravaju da teške odluke tek dolaze.

'Moramo preuzeti odgovornost za vlastitu agendu', zaključio je jedan diplomat. 'Ukrajina, produktivnost, konkurentnost, sigurnost, strateška autonomija. Pouka nije u tome da svemu kažemo ‘ne’, nego da znamo što želimo – i da to možemo sami braniti.'